Za srpske proizvođače kukuruza jedna od najgorih sezona u posljednje desetljeću

Autor: Miroslav Kuskunović , 03. siječanj 2023. u 07:00
Ostvarena proizvodnja kukuruza u Srbiji u 2022. zadovoljit će domaće potrebe/Shutterstock

Međunarodno vijeće za žitarice (IGC) e smanjilo prognozu globalne proizvodnje kukuruza, a navodi se da je na to najviše utjecao pad proizvodnje u EU (na 53,5 milijuna tona).

Ostvarena proizvodnja kukuruza u Srbiji u 2022. godini zadovoljit će domaće potrebe u tržišnoj godini 2022./23. godine, od oko 4,1 milijuna tona, a za izvoz će biti dostupno samo 1,2 milijuna tona kukuruza, što će biti 24 posto manje od ostvarenog izvoza prethodne gospodarske godine, pokazuju procjene stručnjaka.

Za domaće proizvođače kukuruza ovo će biti jedna od najgorih sezona u posljednjem desetljeću jer je ovo šesta sušna godina u posljednjih jedanaest.

Pad prinosa zbog suše bilježe i druge europske zemlje, odnosno veliki proizvođači, pa se u Europskoj uniji već razmišlja kako većim uvozom nadoknaditi manjak na tržištu. Problem je što istovremeno padaju globalne zalihe, kao i činjenica da će SAD, najveći svjetski izvoznik kukuruza, također imati manje količine za isporuku.

Za očekivati je da će se nastavkom Istanbulskog sporazuma o izvozu žitarica deficit pokriti kukuruzom iz Ukrajine. Međunarodno vijeće za žitarice (IGC) nedavno je smanjilo prognozu globalne proizvodnje kukuruza za ovu sezonu, a navodi se da je na to najviše utjecao pad proizvodnje u EU (sa 56,2 milijuna tona na 53,5 milijuna tona) kao i u SAD.

Prema podacima srpske Carinske uprave, u prethodnoj tržišnoj godini 2021./22. izvezeno je 1,56 milijuna tona kukuruza zajedno s proizvodima prerađenim u žitaricama. Ostvareni izvoz količinski je 50 posto manji u odnosu na izvoz kukuruza tržišne 2020./21. godine, što je posljedica zabrane izvoza.

Prosječna cijena kukuruza u srpnju na novosadskoj Produktnoj berzi bila je 30,43 din/kg bez PDV-a, u listopadu 34,17 din/kg, u septembru 34,02 din/kg i u rujnu 35,18 din/kg.

Cijene u prethodnom tromjesečnom razdoblju nisu značajnije rasle kao cijene na inozemnim tržištima, prvenstveno zbog slabijeg interesa izvoznika za nabavu zbog ranije zabrane izvoza i velikih prijelaznih zaliha, a kasnije i zbog logističkih problema uslijed niskog vodostaja nedostatak teglenica.

Cijena je u listopadu porasla za 5 posto u odnosu na prethodni mjesec zbog aktivnosti izvoznika, dok su u prethodnom razdoblju glavni kupci bili prerađivači. Od sredine rujna primat u trgovanju preuzeo je novi usjev kukuruza.

Srpski poljoprivredni stručnjaci ističu kako će protekla tržišna godina svakako biti zapamćena po ograničenju izvoza kukuruza, krupice, ali i pšenice, brašna i suncokretovog ulja, koje je trajalo od 12. ožujka do 12. kolovoza 2022. godine.

Ograničenje izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda neophodnih stanovništvu uvedeno je kako bi se spriječila kritična nestašica tih proizvoda, zbog povećane potražnje na svjetskom i domaćem tržištu, te kako bi se osigurala prehrambena sigurnost stanovništva.

Početni rast potražnje pokrenut je tijekom pandemije Covid-19. Strahovi za prehrambenu sigurnost stanovništva naveli su velik broj zemalja na velike izvanredne nabave u strahu od nestašica određenih proizvoda tijekom 2021. godine. To je dovelo do povećanja cijena svih roba iz sektora poljoprivrede.

Povećana potražnja inicijalno je uzrokovala rast cijena pšenice i kukuruza, ali i uljarica, kako na svjetskom tako i na domaćem tržištu. Nastavljen je trend rasta cijena, koji je krajem 2021. zahvatio energente (nafta i plin) i proizvodne inpute (mineralna gnojiva). Povećanje cijena inputa dodatno je poduprlo rast cijena pšenice i kukuruza.

Posljednji okidač za uvođenje ograničenja izvoza bio je sukob između Rusije i Ukrajine, koji je poremetio svjetsku prehrambenu bilancu i izazvao šok u opskrbi, zbog velikog sudjelovanja u proizvodnji žitarica i uljarica, a time i velikog utjecaja na globalno tržište.

Komentirajte prvi

New Report

Close