U Srbiji se vjetroelektrane grade u većem kapacitetu od solarnih elektrana jer su ti obnovljivi izvori energije znatno atraktivniji i isplativiji za investitore, smatraju domaći stručnjaci.

Izgrađene vjetroelektrane u našoj zemlji trenutno daju ukupnu snagu od 510 megavata, a prema riječima ministrice rudarstva i energetike Dubravke Đedović Handanović, do kraja godine očekuje se realizacija započetih investicija. povećati kapacitet vjetroelektrana u Srbiji za gotovo 40 posto, piše Danas.

Bolji regulatorni okvir
Kada je riječ o solarnoj energiji, prema njezinim riječima, solarne elektrane su prvi put predale 100 megavata, a do kraja godine očekuje se oko 150 megavata, dok su prije dvije godine imale ukupno 20 megavata.

Dakle, s jedne strane primjetan je porast broja izgrađenih megavata solarnih elektrana, ali je istovremeno još uvijek značajno manji od izgrađenih kapaciteta kada su u pitanju vjetroelektrane.

“U proteklih 20 mjeseci značajno smo unaprijedili regulatorni okvir i stvorili priliku za razvoj sektora obnovljivih izvora energije. Na prvim dražbama za tržišne premije za proizvođače OIE osigurali smo više od 700 megavata novih kapaciteta iz vjetra i sunca, a prvi rezultati već su vidljivi. Dražbama i komercijalnim projektima značajno će se povećati kapaciteti vjetroelektrana, s početnih 510 megavata – rekla je Dubravka Đedović Handanović.

Ocijenila je da je za održivu integraciju novih velikih kapaciteta iz OIE važna izgradnja reverzibilne hidroelektrane Bistrica, za koju je dobivena suglasnost japanske vlade za potporu projekta i pripremu financiranja. ključ.

“Na dobrom smo putu da iduće godine krenemo s pripremnim radovima i da za oko pet godina imamo 646 megavata ove reverzibilne hidroelektrane u mreži. To je posebno važno zbog velikih projekata, poput solarnih elektrana od jednog gigavata, za koje pregovaramo, uključujući financiranje, a koje bi trebale biti izgrađene do 2028. godine i postati dio portfelja EPS-a – rekla je.

Ona je naglasila da je prije nepune dvije godine u Srbiji bilo 410 kupaca-proizvođača električne energije, a sada ih je više od 3.000, a njihov kapacitet je sa šest megavata povećan na više od 50 megavata.

“Nastavit ćemo unaprjeđivati ​​regulatorni okvir za potrošače i subvencionirati građane za ugradnju solarnih panela. Više od 500 prosumera izgradilo je solarne elektrane uz državne subvencije.”, rekla je Dubravka Đedović Handanović.

Dodala je kako je sve to preduvjet da se nastavi s realizacijom povijesno najveće investicije u distribucijski sustav, koja je potpomognuta i bespovratnim sredstvima EU. Istaknula je da startna pozicija Srbije u energetskoj tranziciji nije zavidna u usporedbi sa zemljama koje kao članice EU imaju veću financijsku potporu, poput Poljske i Češke.

“Zato treba pažljivo planirati proces tranzicije, kako bi ga mogli provoditi odgovorno prema energetskom sustavu, prema građanima koji se ne bi trebali izlagati velikim troškovima i prema gospodarstvu koje treba ostati konkurentno. “ kazala je Đedović Handanović.

Pitanje isplativosti
Energetski stručnjak Željko Marković kaže za Danas da investitori radije financiraju izgradnju vjetroelektrana jer smatraju da će tako brže vratiti uloženi novac.

“Za razliku od solarnih elektrana, vjetroelektrane mogu proizvoditi električnu energiju i noću, što ove druge ne mogu, već mogu samo kada ima sunca. Također, u Europi postoji veliki broj izgrađenih solarnih kapaciteta, prisutna je prezasićenost tržišta, što je značajno smanjilo cijenu električne energije proizvedene tijekom dana kada su solarne elektrane aktivne. To demotivira niz investitora da ulažu u solarne kapacitete – objašnjava Marković. Ipak, ističe da će u jednom trenutku investitori jednostavno morati više ulagati u solarne kapacitete.

“Jednostavno neće biti povoljnijih lokacija uz velike rijeke za postavljanje vjetroelektrana, a njihovo postavljanje na visinama iziskuje dodatne troškove. To će pak motivirati investitore da ulažu u pristupačnije i jeftinije solarne kapacitete – zaključuje Marković.