Ukupno 16.920 tvrtki, udruga, predstavništava stranih tvrtki nije prijavilo svoje stvarne vlasnike u Agenciji za gospodarske registre. Ovu zakonsku obvezu ispunila su 156.582 porezna obveznika, što je 90,25 posto onih koji to moraju učiniti.

Građani Srbije često se “skrivaju” iza offshore tvrtki s raznih egzotičnih destinacija, a koje su osnivači domaćih tvrtki. Tko su stvarni vlasnici tvrtki u Srbiji – i ne samo njih, nego i udruženja, zadužbina, zadruga, fondacija, ustanova i inozemnih predstavništava tvrtki – evidentirano je u Agenciji za privredne registre.

Zaboravni vlasnici
Ili bi barem trebalo biti. No, nisu svi koji tu zakonsku obvezu moraju ispuniti – naime, svaki deseti vlasnik to je “zaboravio”. “Temeljem izvješća od 5. listopada 2023. godine podatke o stvarnom vlasniku evidentiralo je 90,25 posto od 173.502 porezna obveznika, odnosno 156.582 registrirana subjekta, kako su porezni obveznici definirani Zakonom o središnjoj evidenciji stvarnih vlasnika”, priopćila je Agencija za gospodarske registre.

Najrevnosniji obveznici u ispunjavanju ove obveze su – zdravstvene ustanove, dok najmanje poštuju propise – ostale ustanove i udruge. “Zdravstvene ustanove imaju učinak od 94,47 posto u evidenciji, dok najslabiji učinak od 75,05 posto imaju ustanove koje ne pripadaju zdravstvu i udrugama, s učinkom od 80 posto evidentiranih stvarnih vlasnika”, ističu iz APR-a.

Točnije, stvarne vlasnike upisala su sva zatvorena dionička društva i predstavništva stranih zadužbina. “Vrlo je dobar učinak zadužbina (95%) i društava s ograničenom odgovornošću – DOO (94,60%), dok su najmanji učinak ostvarila predstavništva stranih pravnih osoba (29,80%)”, navodi Agencija za privredne registre.

U prvih šest mjeseci APR je podnio oko 900 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Agencija za privredne registre kontinuirano podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka protiv novoosnovanih pravnih osoba i njihovih zastupnika, ako u roku od 15 dana od dana osnivanja, odnosno nastupanja osnova za upis, odnosno promjene vlasništva, podnese zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka. ustroja i članova tijela registriranog subjekta, kao i druge promjene na temelju kojih se može ocjenjivati ​​ispunjavanje uvjeta za stjecanje vlasništva stvarnog vlasnika – ne ispunjavaju obvezu upisa stvarnog vlasnika”, prema APR-u. U 2023. godini, kažu, doneseno je oko 1200 presuda temeljem zahtjeva podnesenih u prethodnoj godini.

Kazne – minimalne
“Sudovi i dalje pribjegavaju izvanrednom ublažavanju kazni te izriču opomene i novčane kazne ispod zakonskog minimuma.” Iako je zaprijećena kazna za pravnu osobu od 500.000 do dva milijuna dinara, samo u 12 slučajeva izrečen je zakonski minimum od 500.000 za pravnu i 50.000 za odgovornu osobu.

“Unatoč zakonom propisanoj minimalnoj novčanoj kazni, prekršajna odgovornost u devet slučajeva nije imala učinka jer ni nakon izricanja presude nije evidentiran stvarni vlasnik”, ističu u Agenciji za gospodarske registre.

Kada su u pitanju financijske institucije, kao i mjenjačnice, Narodna banka Srbije, koja inače nadzire rad tih institucija, kontrolira upis stvarnih vlasnika i izriče kazne. Podsjetimo, središnji registar stvarnih vlasnika uspostavljen je u Agenciji za gospodarske registre 31. prosinca 2018. godine.