Za razliku od prošle godine, kada je industrijska proizvodnja zabilježila rast od 1,8 posto, a najveći utjecaj na taj rast imala je eksploatacija ruda, kao i kada je prerada rasla samo 1,5 posto, ove godine situacija se promijenila.

U svibnju su u odnosu na isto razdoblje prošle godine najveći utjecaj imali sektori proizvodnje električne energije, zatim računala, elektroničkih i optičkih proizvoda, osnovnih metala, vađenja ruda metala i proizvodnje prehrambenih proizvoda, pokazuju podaci Republičkog zavoda. statistike.

Promatrano po sektorima industrijske proizvodnje, proizvodnja u sektoru opskrbe električnom energijom, plinom i parom porasla je za 17,2 posto, no prerađivačka industrija bilježi pad od 0,6 posto, kao i rudarstvo, koje je smanjeno za 3,3 posto.

Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije, kaže da je zabrinjavajuće što se u Srbiji bilježi pad rudarstva, čiji je udio u gospodarskom rastu 2,1 posto, ali i prerađivačke industrije, koja inače u bruto društvenom proizvodu sudjeluje s 13 posto.

– Treba uzeti u obzir i situaciju na međunarodnoj razini, odnosno usporavanje tamošnjeg gospodarstva, kao i potražnju za baznim industrijskim metalima. To je očito u proizvodnoj industriji.

Jer najveći dio naše prerađivačke industrije završi na tržištu Europske unije, a to je oko dvije trećine. S obzirom na to da je i europsko gospodarstvo usporilo, to se sve prelijeva i na nas – objašnjava Stanić. Podsjeća da je industrijsku proizvodnju oduvijek “vuklo” rudarstvo, no i ono je sada u padu.

– To ipak nije tolika novost, jer su naši najveći izvoznici upravo tvrtke koje se bave eksploatacijom ruda, poput bakra, te proizvodnjom metala, poput čelika. I oni su “povukli” rudarenje i prvu temeljnu preradu tih metala. No, recimo 2022. godine izvoz bakra bio je dva i pol puta veći nego 2021. godine. Kako je sve malo usporilo na međunarodnom planu, i Srbija bilježi usporavanje rudarstva – kaže Stanić.