Kako bi se izbjegao scenario potencijalnog zatvaranja poduzetničkih radnji ili bijega u sivu zonu, NALED i Digitalna zajednica uputili su prijedlog Ministarstvu financija da se izmjenom Uredbe o paušalnom oporezivanju produži ograničenje povećanja mjesečnih obaveza do 10%.

Inicijativa je dopunjena i prijedlogom – da se promjeni način obračuna poreza za deo paušalaca koji posluju preko interneta, poše portal eKapija.

Višestruko povećanje
Od 1. 1. 2023., mnogim poduzetnicima paušalcima u Srbiji visina poreza mogla bi višestruko da se poveća. Tog dana prestat će vrijediti odredba u Uredbi o paušalnom oporezivanju koja propisuje da porezna obaveza ne može da se uveća više od 10% u odnosu na prethodnu godinu.

Ova promjena došla bi u veoma nezgodnom trenutku, u vrijeme krize i visoke inflacije, navedeno je na sajtu NALED-a.

“Cilj inicijative je nastavak stvaranja poticajnog ekosistema za registraciju novih poduzetnika i opstanak postojećih kojih u Srbiji ima više od 100.000. Za održanje poslovanja u nestabilnim vremenima ključno je da se omogući predvidljivost poreznih obveza i stimulira nastavak poslovanja u legalnim tokovima”, kaže Ivan Miletić, predsjednik Saveza za fer konkurenciju u NALED-u.

Prijedlog za izmjenu obračuna poreza za dio paušalaca koji posluju preko interneta obuhvaća prije svih predavače stranih jezika na platformama i tzv. virtualne asistente odnosno lica koja pružaju administrativne usluge preko interneta (šifre djelatnosti 8559 i 8211).

Prema procjenama, ovim poslovima bavi se čak 39.000 osoba od kojih registriranu poduzetničku radnju ima manje od 1%.

Ključna izmjena pri njihovom oporezivanju podrazumijevala bi da ove dvije djelatnosti budu tretirane kao “lokacijski nesenzibilne” odnosno da na visinu poreza ne utiče u kojem gradu ili općini je poduzetnik registriran.

Smanjenje koeficijenta
Takva promjena bila bi važna jer predavači stranih jezika i virtualni asistenti mjesečno zarade između 70.000 i 80.000 dinara, a dvije trećine njih živi u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu.

“Predavač stranih jezika u Beogradu bi po sadašnjoj formuli, na prihod od 80.000 dinara morao platiti čak 52.000 dinara poreza i jasno je da izbjegavaju registrirati se zbog visokih nameta u velikim gradovima. S obzirom na to da je riječ o radu preko interneta, mjesto registracije ne treba biti bitan faktor u određivanju visine poreza.

Ukoliko bi bio prihvaćen naš prijedlog, pri obračunu poreza u ovim djelatnostima bi se uzimala prosječna plaća u državi koja je niža u odnosu na prosječnu plaću u najvećim gradovima što bi značilo i niži porez i poticaj za registraciju”, navodi Miletić.

Druga izmjena podrazumijevala bi promjenu koeficijenta s kojim se množi porezna osnovica za ove djelatnosti. Šifre 8559 i 8211 su među prvih 80 po visini koeficijenta od ukupno 407 djelatnosti propisanih Uredbom o paušalnom oporezivanju.

Smanjenje koeficijenta također bi utjecalo na snižavanje porzne obaveze i stimuliralo njihovo prijavljivanje. Miletić kaže kako bi ovakva promjena mogla motivirati i do dvije trećine radnika na internetu iz ove dvije djelatnosti da iz neizvjesne pozicije pređu u legalne tokove i steknu veća prava iz socijalnog osiguranja. Sistem bi se, kako navodi, ovim izmjenama učinio pravičnijim i objektivno zasnovanim.

”Osim benefita za paušalce, promjena bi bila značajna i za državu. Prema našim procjenama, broj potencijalno novoregistriranih poduzetnika bi mogao uvećati prihode državnog budžeta za čak 5,4 milijuna eura i taj novac mogao bi da se iskoristi za unapređenje javnih usluga”, zaključio je Miletić.