Zahvaljujući programu “500 zadruga u 500 sela” za nepunih pet godina u Srbiji je osnovano više od 1100 novih zadruga. To je podatak za Ginisa, kažu u Ministarstvu za brigu o selu

Europa je kolijevka zadrugarstva i zadružno organiziranje poljoprivrednika tradicionalno postoji i opstaje na ovom kontinentu. Zadruge iz djelatnosti poljoprivrede su značajni čimbenici na tržištu poljoprivrednih proizvoda u većini europskih država.

Zakonodavna regulativa o zadrugarstvu je različita po pojedinačnim državama, ali organizacijski oblik zadruge je svakako najčešći oblik poslovnog organiziranja poljoprivrednika u cilju zajedničkog nastupa na tržištu, objašnjava Jelena Nestorov Bizonj, predsjednica Zadružnog saveza Vojvodine.

Većina europskih država, dodaje, pored poljoprivrednih, odnosno zemljoradničkih zadruga, ima bolje razvijeno zadrugarstvo u drugim djelatnostima, naročito uslužnim, u odnosu na Srbiju, gdje uvjerljivo dominiraju poljoprivredne zadruge.

Da je zadrugarstvo u Srbiji važno prepoznala je i država. Na inicijativu Ministarstva za brigu o selu pokrenut je projekt “500 zadruga u 500 sela”. U Ministarstvu kažu da je jako bitno što se u Srbiju vratio duh zadrugarstva, davno izgubljeno povjerenje u udruživanje.

Inicijativa ministarstva
“Povijest zadrugarstva nakon Drugog svjetskog rata obiluje eksperimentima, usponima i padovima. Zadruge su praktično nestale donošenjem Zakona o udruženom radu, kada su izbrisane čak iz nomenklature. Utopile su se u radne i složene organizacije udruženog rada, koje su kasnije privatizirane zajedno sa svojom zadružnom imovinom”, navode u Ministarstvu.

Početak obnavljanja zadrugarstva dogodio se, kažu, 2017. godine kada je ministar za regionalni razvoj Milan Krkobabić u suradnji s Akademijskim odborom za selo Srpske akademije nauka i umjetnosti, na čijem je čelu akademik Dragan Škorić, pokrenuo program revitalizacije zadrugarstva u Srbiji pod nazivom “500 zadruga u 500 sela”.

Zahvaljujući ovom programu, za nepunih pet godina u Srbiji je osnovano više od 1.100 novih zadruga. To je podatak za Guinnessovu knjigu rekorda, kažu u Ministarstvu.

U Vojvodini trenutno postoje 463 zadruge. U centralnoj Srbiji je trenutno 3000 aktivnih zadruga, od ukupno 5000 “na papiru”. Najviše ih ima u Mačvi, Pocerini, Rasinskom okrugu. I u narednoj godini planiran je nastavak poticanja razvoja zadrugarstva.

Novac u proračunu
“Proračunom za 2023. godinu namjenjeno je 500 milijuna dinara za unaprjeđenje poslovanja i tehnološki razvoj zadruga. Novi program je u fazi izrade, a na njemu rade stručnjaci Akademijskog odbora za selo SANU i zadružni savezi. Zadrugari će imati priliku da na javnoj raspravi svojim prijedlozima ocjene i dopune ovaj razvojni program koji je značajno pokrenuo udruživanje poljoprivrednika i pomaže opstanku ruralnih krajeva.