Istraživanje o maržama u trgovini i prehrambenoj industriji te njihovom utjecaju na rast cijena hrane u Srbiji potaknulo je raspravu u javnosti o tome tko više zarađuje na hrani – proizvođači ili trgovci.

Državni ured za statistiku objavio je da je stopa bruto marže koju su lani ostvarili trgovci iznosila 14,9 posto, a proizvođači 54,1 posto.

Kupci kao gubitnici
Ova informacija je već nakon objave sukobila stavove dva sektora, jer i trgovci i proizvođači tvrde da ovi drugi zarađuju više. Bez obzira tko će dobiti veći dio kolača, gubitnik je kupac koji očito živi u vremenu u kojem se više ne može očekivati ​​jeftina hrana.

Kako se dalje navodi u istraživanju RZS-a, uočeno je da one grane djelatnosti i proizvodnja prehrambenih proizvoda koje imaju visok udio neizravnih troškova (u odnosu na prosjek cijele djelatnosti) bilježe visoke stope bruto marže.

Tako je unutar prehrambene industrije najveća stopa bruto marže prošle godine zabilježena u djelatnosti proizvodnje pekarskih proizvoda i tjestenine od 98,8 posto, koju upravo karakterizira visok udio neizravnih troškova (40,6 posto u 2023. godini).

Najniža stopa bruto marže bila je u proizvodnji mlinskih proizvoda, škroba i škrobnih proizvoda od 20,8 posto, što je u skladu s nižim udjelom neizravnih troškova od 8,5 posto u prošloj godini.

Iz ovog podatka o bruto maržama šira javnost mogla bi zaključiti da je pekarska industrija apsolutni rekorder po zaradi. Istina, odlazak u pekarnicu prosječnom potrošaču izgleda upravo tako jer su cijene peciva visoke.

No pogledaju li se podaci o stopama bruto dobiti tvrtki iz ove branše, koji su također objavljeni u ovom istraživanju, vidljivo je da je ona neusporedivo manja od bruto marže i iznosi 15,26 posto. I u pekarstvu kažu da u stvarnosti trgovci zarađuju znatno više od pekara.

“Mi smo na oko 20 posto, a oni imaju do 80 posto marže. Statistika ne može jasno sagledati cijeli poslovni raspored trgovca i proizvođača. A istina je da trgovci uzimaju više jer u navedene marže nisu uračunati rabati, kotacije proizvoda, marketing i razni drugi mehanizmi kojima uspijevaju ostvariti profit – kaže za Politiku Zoran Pralica, predsjednik Unije pekara Srbije.

Napominje da trgovci posluju tako da zarađuju na manjem broju osnovnih namirnica koje uzimaju od proizvođača “na odgodu”, a potrošačima naplaćuju na dan. U stvarnosti, dodaje, mala pekara mora imati između 50.000 i 60.000 dinara prometa da bi pokrila sve troškove i bila rentabilna. Situacija nije drugačija ni u mesnoj industriji.

Zarada na mesu
Iako se prosječnom kupcu zbog visokih cijena prerađevina ne čini tako, prerađivači mesa su negdje na začelju po stopi bruto marže s 34,6 posto, dok je prosječna bruto stopa dobiti tvrtki ove grane, kako pokazuje statistika, – 3,27 posto.

Sugovornik iz mesne industrije potvrđuje stav pekara. “Bruto marža je očito iskazana bez tzv. “off rabata” koji se trgovcima daje kvartalno ili na kraju godine. Njih je oko 20 posto svih. To su ogromni doprinosi koji ne ulaze u trgovačku maržu, a upravo je to njihova izravna dobit. Naša prosječna dobit na razini sektora je oko tri posto – objasnio je.