Ove godine proljetna sjetva u Srbiji odvija se u najtežim uvjetima i najskuplja je do sada, subvencije zbog uvođenja digitalizacije kasne, pa poljoprivrednici štede na sjemenu, jer koriste nedeklarisano, na gnojivima i zaštitnim sredstvima, rekli su poljoprivrednici, prenosi agencija Beta.

Loše vrijeme
Predstavnik Udruge “Pančevački ratari” Jovan Negovan rekao je agenciji Beta da je sjetva kukuruza i drugih kultura skuplja oko 40 posto u odnosu na prošlu godinu. “Posijali smo uglavnom staro sjeme koje smo nekada čuvali kao rezervu. Korištenje umjetnih gnojiva koristilo se kao začin. Odgodili smo ovu sjetvu zbog lošeg vremena jer je prošao optimalni rok od 5. do 25. travnja, rekao je Negovan.

Neki poljoprivrednici, kako je rekao, “još nisu posijali, a možda i neće jer će im, po svemu sudeći, biti jeftinije proći i odmoriti zemlju za bolje dane”, budući da su cijene žitarica pale za više na 40 posto. Prema njegovim riječima, uvođenje e-agrara usred proljetnih radova stvorilo je opću pomutnju pa su državni poticaji za proljetnu sjetvu kasnili.

“U Srbiji je opći kaos, dok se u zemljama članicama EU poticaji inače kreću od 300 do 600 eura po hektaru, kod nas su 9.000 dinara, odnosno ni 80 eura. “U uvjetima otvorenih granica s tim zemljama, konkurentnost srpske poljoprivrede pala je na nulu, pa nije konkurentna ni sa zemljama koje su u ratu i prodaju svoje proizvode ispod cijene”, rekao je Negovan.

Predsjednik Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije Jovica Jakšić rekao je da je sjetva kukuruza u Vojvodini pri kraju i da vremenske prilike nisu dopuštale da se ispoštuju rokovi.

Sjetva pšenice, rekao je on, koštala je oko 180.000 dinara po hektaru, kukuruza oko 170.000, a suncokreta od 150.000 do 160.000 dinara. Ako pšenica, koja je ove godine oboljela od rijetke bolesti, žute hrđe, rodi pet tona po hektaru, a cijena ostane 20 dinara po kilogramu, mi ćemo ‘zaraditi’ 100.000, a uložili smo 180.000 dinara, rekao je Jakšić..

Dodao je da su poljoprivrednici ove godine u sjetvi štedjeli na svemu kako bi smanjili troškove, kilogram mineralnog gnojiva uree u siječnju je, kada se nabavljao za prvo prihranjivanje pšenice, koštao 100 dinara, a prije dvije godine manje od 40. dinara.

Tri prašenja
Troškove je, kako je rekao, d2jelimično smanjilo i pojeftinjenje mineralnih đubriva KAN i AN za drugu prihranu pšenice, pa je cijena sa oko 100 dinara po kilogramu pala na oko 50 dinara. Ove je godine, prema njegovim riječima, pšenica morala biti prašena tri puta zbog bolesti na pojedinim parcelama, a može biti potrebno još jednom, što povećava troškove proizvodnje.

Jakšić je rekao da je tijekom travnja i početkom svibnja problem bila i suša jer se bačeno gnojivo nije moglo otopiti te da je današnja kiša dobro došla.

Rekao je da on sam nije dobio novac za subvencije, iako se prijavio preko e-agrara prvog dana, kada je bio na 50.000 mjestu, te da je u južnom Banatu rijetko tko dobio taj novac.