Srpski BDP lani porastao 2,5%, u skladu s projekcijama NBS-a

Autor: Poslovni dnevnik , 04. siječanj 2024. u 07:00
Foto: Shutterstock

Fizički obujam industrijske proizvodnje porastao je 2,4 posto zahvaljujući oporavku energetike.

Realni rast bruto proizvoda od 2,5 posto, prema procjeni Republičkog zavoda za statistiku u Srbiji u prošloj godini, u skladu je s projekcijom Narodne banke Srbije (NBS), objavila je središnja banka i navela da je rast aktivnosti ostvaren u svim proizvodnim i uslužnim sektorima.

Fizički obujam industrijske proizvodnje porastao je za 2,4 posto zahvaljujući snažnom oporavku energetskog sektora koji je povećao proizvodnju za 12,5 posto, a rast proizvodnje od 0,5 posto zabilježen je iu rudarstvu iu prerađivačkoj industriji koja je pokazala otpornost u uvjetima usporavanje vanjske potražnje.

Rast plaća

Prosječna plaća za godinu je nominalno porasla za 15 posto, dok je njen realni rast bio oko razine realnog rasta BDP-a.

Najjači sektori
Kad je riječ o ostalim proizvodnim sektorima gospodarstva, poljoprivredna proizvodnja porasla je za 9,0 posto, a sličnu dinamiku rasta bilježi i građevinarstvo, gdje je realni rast vrijednosti izvršenih radova iznosio 8,9 posto, prvenstveno zahvaljujući intenziviranju realizacija infrastrukturnih projekata.

Taj rast utjecao je i na realno povećanje ukupnih ulaganja u fiksna poduzeća za 3,5 posto, čemu je pridonio i visok priljev izravnih stranih ulaganja, koji bi u 2023. trebao biti oko rekordne razine iz 2022. godine.

Unutar uslužnog sektora zabilježen je rast aktivnosti, o čemu govori realni rast prometa u ugostiteljstvu od 8,8 posto, fizičkog prometa od 21,3 posto te broja noćenja turista od 1,9 posto, što je više od realno smanjenje prometa u trgovini na manje od 1,8 posto.

Nastavljena su povoljna kretanja na tržištu rada, gdje je zabilježen daljnji rast zaposlenosti, smanjenje nezaposlenosti i rast plaća.

9

posto iznosio je rast poljoprivredne proizvodnje u 2023.

Prosječna plaća za godinu je nominalno porasla za 15,0 posto, dok je njen realni rast bio oko razine realnog rasta bruto domaćeg proizvoda i iznosio je 2,6 posto, što potvrđuje da je kupovna moć stanovništva očuvana. Tijekom 2023. godine stopa nezaposlenosti u prosjeku je bila na razini prethodne godine, a u trećem tromjesečju, prema podacima iz Ankete o radnoj snazi, iznosila je 9,0 posto, dok je u istom razdoblju stopa zaposlenosti iznosila 50,7 posto.

Prosječna godišnja inflacija u 2023. godini iznosila je 12,1 posto, dok je godišnja inflacija u prosincu iznosila 7,6 posto, što je dvostruko niže nego na kraju 2022. godine. Međugodišnja inflacija je u silaznoj putanji od drugog tromjesečja, što je, kažu u NB-u, bilo u skladu s projekcijom NBS-a, a navode da su mjere monetarne politike, ublažavanje globalnih troškovnih pritisaka, smanjile uvoznu inflaciju. a smanjenju inflacije pridonijela je i dobra poljoprivredna sezona.

Rast izvoza
Što se tiče bazne inflacije, ona je bila znatno niža od ukupne inflacije tijekom godine, između ostalog zahvaljujući dugoročnoj relativnoj stabilnosti tečaja.

U okviru vanjskotrgovinskih kretanja, robni izvoz izražen u eurima trebao bi realno rasti za 4,0 posto, uz očuvanu sektorsku i geografsku rasprostranjenost, koja se temelji na priljevu izravnih stranih ulaganja, što predstavlja dobar rezultat s obzirom na usporavanje rasta gospodarski rast u zoni eura koja je naš najvažniji trgovinski partner.

S druge strane, ističe NBS, robni uvoz izražen u eurima trebao bi biti manji za 6,0 posto, ponajviše zbog smanjenog uvoza energenata, a prije svega pada uvoznih cijena s rekordnih razina zabilježenih tijekom prošle godine. godina.

Komentirajte prvi

New Report

Close