Srpska rakija postaje globalni brend, izvoz udvostručen

Autor: Miroslav Kuskunović , 21. veljača 2023. u 06:59
Srbija najviše rakija izvozi na tržište EU za 6,9 milijuna eura/Shutterstock

Srbija godišnje izveze rakije vrijedne 10,7 milijuna eura, a najpopularniji brend je nesumnjivo šljivovica.

Vrijednost izvezene rakije iz Srbije raste iz godine u godinu, te sa 5,1 milijuna eura u 2017. godini povećao na 10,7 milijuna eura u 2021. godini. Procjenjuje se da je proizvodnja rakije u Srbiji, za tržište i za vlastite potrebe, do 55 milijuna litara godišnje.

Od toga se proizvodi oko 40 milijuna litara šljivovice koju američki novinari predstavljaju kao “tradicionalni srpski doručak”. Srbija godišnje izveze rakije za 10,7 milijuna eura. Izvoz je nastavio rasti i 2022. kada je u prvih devet mjeseci izvezeno voćnih rakija u vrijednosti od 9,8 milijuna eura, što je 30,7 posto više u odnosu na isto razdoblje 2021.

Zakleti rakijaši kunu se da se rakija u Srbiji pije “od pamtivijeka”, a tvrdnja da su Srbi prvi narod na svijetu koji su izmislili šljivovicu dio je rakijske mitologije, piše Magazin Biznis i financije u najnovijem broju.

Stručnjaci koji su uporno pokušavali i na kraju uspjeli srpsku šljivovicu uvrstiti na popis nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a imaju, očekivano, drugačiji stav. Ako se koriste dostupne povijesne činjenice, Srbi ne samo da nisu izumitelji šljivovice, nego su tijekom srednjeg vijeka proizvodili mnogo više vina. Na rakiju su prešli tek dolaskom Turaka, i to iz ekonomskih razloga.

931

proizvođač rakije u Srbiji tri puta višđe nego 2016. kad je počeo s primjenom novi Zakon o jakim alkoholnim pićima

Popularnost žestine
No, pojava da u Srbiji rakiju “svatko proizvodi na svoj način” gubi na privlačnosti kada se plasira na tržište. Sada, kada je zahvaljujući odluci UNESCO-a srpska šljivovica izašla iz anonimnosti, struka i registrirani proizvođači nadaju se da će država pokazati više entuzijazma u suzbijanju crno tržište.

Trenutačno je u Srbiji registriran samo 931 proizvođač žestokih pića. To je ipak tri puta više u odnosu na 2016. godinu, kada je počeo s primjenom novi Zakon o jakim alkoholnim pićima. Otkako je počela registracija proizvođača, službena statistika povećala je proizvodnju jakih alkoholnih pića, koja je porasla za više od 88 posto, na 34,3 milijuna litara.

Od toga je 26,1 milijun litara rakija proizvedeno od voća, a ostatak čine vinjak, biljni likeri, likeri, razne vrste gina i druga žestoka pića. Rakiju u Srbiji, osim registriranih proizvođača, tradicionalno proizvodi i velik broj pojedinaca za vlastite potrebe. Procjenjuje se da se ovom količinom ukupna proizvodnja rakije kreće između 50 i 55 milijuna litara.

Od ostalih voćnih vrsta, marelica, krušaka, dunja i drugih, u prosjeku se proizvede oko 10 milijuna litara. Šljivovica se uglavnom proizvodi u zapadnoj Srbiji, od autohtonih sorti šljive požegače i crvene ranke, a u posljednje vrijeme i od čačanskih sorti.

Od voćnih rakija najzastupljenija je šljivovica. Šljive se uzgajaju na više od 73.000 hektara s prosječnom proizvodnjom od 437.000 tona godišnje. Za rakiju se preradi oko 70 posto šljive, što iznosi oko 40 milijuna litara šljivovice.

Prepoznao i UNESCO
UNESCO je srpsku šljivovicu upisao na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 1. prosinca 2022.

Najveću vrijednost izvoza od 7,8 milijuna ostvaruju rakije od šljive, kruške i višnje. U ukupnom izvozu jakih alkoholnih pića uvjerljivo prevladavaju rakije s udjelom od 63 posto, slijede vinjak, konjak i ostale rakije od grožđa s udjelom od preko 12 posto, dok likeri imaju udio od šest posto. Srbija najviše rakija izvozi na tržište EU za 6,9 milijuna eura, a potom u CEFTA regiju, gdje izvoz doseže šest milijuna eura.

Od zemalja EU šljivovica se najviše izvozi u Njemačku, Hrvatsku i Austriju. Prošle godine najveći rast vrijednosti izvoza zabilježen je na švicarskom tržištu, a primjetna je i veća prisutnost srpskih rakija na novim tržištima, poput Cipra, Azerbajdžana i Malte. Međutim, Srbija i dalje uvozi puno više jakih alkoholnih pića nego što ih izvozi.

Vrijednost uvoza je oko 19,9 milijuna eura, a najzastupljeniji je viski u vrijednosti od 8,8 milijuna eura. Ministarstvo poljoprivrede svake godine daje poticaje za proizvodnju i promet rakije te za nabavu odgovarajuće opreme i uređaja koji se isplaćuju u maksimalnom iznosu do 60 posto vrijednosti realizirane investicije.

Na ovaj način proizvođači se dodatno stimuliraju da legaliziraju svoje poslovanje. Unatoč tome, Udruga proizvođača rakije procjenjuje da se oko dvije trećine proizvedene rakije proda na crno.

Komentirajte prvi

New Report

Close