Srbija se na međunarodnom financijskom tržištu zadužila za dodatnih 1,5 milijardi izdavanjem desetogodišnjih održivih ESG euroobveznica u dolarima.

Novac prikupljen na ovaj način bit će namijenjen za socijalne projekte, obrazovanje, izgradnju podzemne željeznice, kao i željeznice na sjeveru zemlje, priopćeno je iz Ministarstva financija, prenosi agencija Beta.

Ministarstvo dodaje da su obveznice izdane po kuponskoj stopi od šest posto u dolarima, te da je nakon refinanciranja osigurana kamatna stopa od 4,754 posto, “uz uštedu od gotovo jedan postotni bod u odnosu na izdane obveznice u eurima.”

Izraz povjerenja
Papiri su ukupno prodani, dok je potražnja investitora tijekom dana bila višestruko veća – premašila je iznos od 6,5 milijardi dolara, a ministar financija Siniša Mali nije krio zadovoljstvo što je Srbija prvi put na međunarodnom tržištu izdala održive obveznice. (ESG – environmental, social, governance – okoliš, društvo i upravljanje).

Prvi potpredsjednik Vlade i ministar financija Siniša Mali ocijenio je da je veliki interes investitora najbolji pokazatelj da je ekonomija Srbije stabilna i da nastavlja rasti.

“U prvom kvartalu ove godine smo imali stopu rasta od 4,7%, i želja nam je da dalje nastavimo ostvarivati ovako visoke stope rasta kako bismo uspešno sproveli program “Skok u budućnost – Srbija 2027”, koji obuhvaća 323 projekta u cijeloj Srbiji.

Pri tome, u potpunosti zadržavamo makroekonomsku stabilnost, s obzirom na to da nam je udjel javnog duga u BDP-u 47,6%, što je daleko ispod nivoa zaduženosti eurozone koja iznosi 89% BDP-a.

S ovim prikupljenim sredstvima, na računu proračuna ćemo imati oko 5,4 milijardi eura, što građanima Srbije daje sigurnost, a nama veliku rezervu, ne samo da provedemo projekte koje smo definirali, nego i da budemo sposobni reagirati u slučaju neke nove svjetske krize” rekao je prvi potpredsjednik Vlade.

Dodao je da, kad bi, hipotetski, sav novac na računu iskoristili za otplatu duga, udio javnog duga u BDP-u bio 45,6 posto. Mali je rekao da je Srbija jedina zemlja izvan Europske unije i ispod razine investicijskog rejtinga koja je izdala društveno održivu obveznicu. Prethodno su to učinile Rumunjska, Mađarska i Slovenija koje su članice EU i imaju investicijski rejting.

Kako je pojašnjeno iz Narodne banke Srbije (NBS), kao i u slučaju prethodnih izdanja euroobveznica denominiranih u dolarima, Srbija je radi smanjenja deviznog i kamatnog rizika sklapala poslove zaštite od rizika.

Takvim transakcijama odmah je pretvarala obveze temeljem izdanja dolarskih euroobveznica u obveze u eurima. Time je, osim što je smanjena izloženost valutnom riziku kretanja dolara prema euru, smanjen i stvarni trošak državnog zaduživanja, pa on nakon hedžinga za euroobveznicu iznosi 4,75 posto, navodi NBS u obavijesti.

Koji će se projekti financirati?
Novac od duga raspodijelit će se prema projektima: za dodjelu pomoći od 20.000 eura za kupnju prvog stana ili kuće za roditelje koji u tekućoj godini dobiju dijete, zatim projekt vezan za kupnju kuće s okućnicom u ruralnom području, zatim projekt Moja prva plaća, povećanje proračuna za liječenje rijetkih bolesti, za dovršetak i opremanje bolnica, izgradnju Centra za rani razvoj djece i inkluziju…

Kada je riječ o obrazovanju, tu su i individualna podrška studentima, razvoj informatičke infrastrukture u obrazovnim ustanovama, izgradnja trening centara u Staroj Pazovi i Vranju.

Za zelenu komponentu tu su projekti poput izgradnje beogradskog metroa, pruge Beograd-Budimpešta, projekti vezani uz recikliranje, poboljšanje energetske učinkovitosti itd.