U Srbiji je nastavljen trend pada stočarstva, što se vidi iz prošlogodišnjeg popisa poljoprivrede čiji su prvi rezultati nedavno predstavljeni.

Pala je i potrošnja svih vrsta mesa koja je devedesetih godina prošlog stoljeća bila 65 kilograma po glavi stanovnika, a sada je oko 42 kilograma. Iako je svinjsko meso u Srbiji dominantno u potrošnji, sve je manje i grla svinja. Tako je njihov broj za 11 godina smanjen za milijun.

Oštar pad
Prema prvim rezultatima popisa poljoprivrede iz 2023, broj svinja u Srbiji je 2.263.705, što je 30,7 posto manje u odnosu na anketu o strukturi poljoprivrednih gazdinstava iz 2018. Ukupan broj svinja na popisu poljoprivrede iz 2012. bio je 3.403.288, što znači da je za 11 godina njihov broj smanjen za 1.139.583. U istom razdoblju, broj goveda je sa 908.990 smanjen na 725 408. To je otvorilo pitanje kako spriječiti daljnje smanjenje stočnog fonda.

Stručnjaci navode kako je Srbija posljednjih godina povećavala posebno subvencije u stočarstvu i po grlu stoke, ali i naglašavaju da se stočarstvo najsporije obnavlja. “Kod svih vrsta stoke je došlo do pomaka u podršci, ali ne možete brzo obnoviti stočarstvo zbog bioloških specifičnosti”, rekao je za agroekonomist Milan Prostran.

Šest od deset gospodarstava bavi se stočarstvom, ukupno 313.495, a kako navode u Ministarstvu poljoprivrede, gospodarstava koja drže svinje ima 57.259. U Ministarstvu poljoprivrede kažu kako je na temelju Uredbe o raspodijeli poticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2024. godini za poticaje za tov junadi, janjadi, jaradi i svinja namijenjeno 5,25 milijardi dinara, a za poticaje za kvalitetno priplodna grla planirani opredijeljeni iznos sredstava je 15,88 milijardi dinara.

Za podršku provedbi godišnjeg programa mjera za uzgajivače programa u stočarstvu za 2024. godinu namijenjeno je 155 miliona dinara, navode u resornom ministarstvu. Kako dodaju, u odnosu na prethodnu godinu iznos poticaja za tov svinja povećan je sa 1.000 dinara po grlu na 1.500 dinara po grlu, dok je poticaj za kvalitetne priplodne krmače i nerast ostao na razini od 18.000 dinara po grlu, ali je uvećanje poticaja za kvalitetne priplodne krmače i nerast realiziran u 2023. godini.

U Ministarstvu ocjenjuju da je ta mjera podrške dala izuzetno značajne rezultate, kako u broju kvalitetno priplodnih grla, tako i u poboljšanju rasnog sastava grla.

Prostran kaže kako je svinjogojstvo, inače, osjetljiva grana stočarstva jer kod nje postoje i tzv. cjenovni ciklusi koji se moraju jako dobro pratiti. Tu postoji jedna jednostavna logika – kada pada cijena kukuruza on idi u svinjogojstvo, kada raste cijena kukuruza ljudi bježi od uzgoja svinja, naveo je Prostran. Ističe da je trend pada u stočarstvu, posebno goveda i svinja, počeo još 1990.

“Tih deset godina do 2000. su bile najteže godine, kada nam je bio zabranjen izvoz. Taj period je bio izuzetno koban zbog sankcija, velike inflacija, bombardiranja i privatizacije, a u tom je razdoblju došlo do “sunovrata stočarstva”, kaže Prostran.

“Čim krenete s uvozom visoke subvencionirane svinjetine prije svega iz EU, tamo gdje su naši nekonkurentni, klaoničari se više opredjeljuju prema uvozu”, istakao je Prostran.

Brojni utezi
Na sve probleme u stočarstvu, dodaje utječe i niža kupovna moć stanovništva, a u posljednje vrijeme i afrička kuga svinja. Radi suzbijanja epidemije afričke kuge domaćih svinja, u Srbiji je napravljena eutanazija na oko 2 posto ukupnog stočnog fonda, a u Ministarstvu poljoprivrede navode da to ne bi trebalo značajnije da utječe na tržište mesa u idućem periodu.