Srbija se obvezala smanjiti emisiju stakleničkih plinova do 2030. za 13,2 posto

Autor: Poslovni.hr , 31. listopad 2022. u 06:59
Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Klimatske promjene i elementarne nepogode u razdoblju od 2000. do 2015. godine.

Srbija se obvezala na smanjenje emisija stakleničkih plinova za 13,2% do 2030. u odnosu na 2010. godinu, a do 2040. trebala bi dobivati najmanje 40 posto energije iz obnovljivih izvora, piše Politika. Srbija se ratifikacijom Sporazuma iz Pariza Okvirne konvencije UN o promjeni klime obvezala na smanjenje emisije plinova i prihvatila potrebu sprovođenja mjera i aktivnosti koje vode prilagodbi na izmijenjene klimatske uvjete.

Srbija je u razdoblju od 2000. do 2015. pretrpjela štetu veću od pet milijardi eura uslijed elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa, i to zbog suša više od 3,5 milijardi eura, poplava oko 1,5 milijardi eura i šumskim požarima oko 300 milijuna eura, kažu za Tanjug u nacionalnom timu Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO) u Srbiji.

Kukuruzu je najteže

Među najpogođenijim sektorima identificirani su poljoprivreda, vode, šumarstvo, ali i bioraznolikost i zdravlje. Također, Srbija se potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan (GAWB) obvezala da će postići neutralnost do 2050. godine. Srbija je, prema novim analizama, procijenila nove ciljeve smanjenja emisija GHG do 2030. godine na 33,3% u odnosu na 1990. godinu, koji uključuju i šumarstvo. Ove ciljeve identificirala je u procesu pripreme Integriranog plana za energetiku i klimu (NECP), čija je izrada obaveza prema Ugovoru o Energetskoj zajednici. Prema NECP, Srbija bi do 2040. Srbija trebalo da ima najmanje 40 posto energije dobivene iz obnovljivih izvora i više od 50 posto do 2050. i značajno iskorištenje solarne i energije vjetra. S druge strane, u procesu usklađivanja s EU očekivano je da sustav daljinskog grijanja i hlađenja koristi najmanje 50% OIE. Izmijenjeni klimatski uvjeti već izazivaju nesagledive posljedice u sektorima poljoprivrede, vode i šumarstva. Sektor poljoprivrede najviše može očekivati posljedice, odnosno smanjenje prinosa uslijed povećanja temperatura i veće učestalosti ekstremnih vremenskih prilika ako se na vrijeme ne poduzmu adekvatne mjere prilagođavanja. Također, 2015. procijenjeno je da klimatske promjene najviše pogađaju prinos kukuruza, pa ako se ne primijene mjere prilagođavanja do 2030. godine, očekuje se smanjenje prinosa kukuruza u ne navodnjavanim uvjetima od 58 posto. Procjenjuje se da će doći i do smanjenja prinosa pšenice do 16% u periodu do 2030. godine u ovisnosti od regije, kao i smanjenja proizvodnje šećera po hektaru šećerne repe.

Nacionalni plan adaptacije

Očekivane promjene klime utjecat će na smanjenja srednjeg mjesečnog poticaja od gotovo 30% na manjim tokovima u južnim dijelovima Srbije, a na pojedinim vodotocima doći će do presušivanja vodotoka u određenim periodima godine ne postigne li se globalna ugljična neutralnost do 2050. Kako bi ispunila očekivanja međunarodne zajednice, odnosno Sporazuma iz Pariza, Srbija je inicirala izradu Nacionalnog plana adaptacije (NAP) koji predstavlja osnovu za financiranje i identifikaciju potrebne pomoći u području adaptacije. Izrada NAP-a je obaveza Srbije prema nacionalnom zakonodavstvu, odnosno Zakonu o klimatskim promjenama koji je usvojen 2021.

Komentirajte prvi

New Report

Close