Srbija pokušava prodati pšenicu afričkim i azijskim zemljama

Autor: Poslovni dnevnik , 11. svibanj 2022. u 07:00
Prošle jeseni pšenicom je zasijano 630.000 hektara i očekuje se urod veći od tri milijuna tona/Shutterstock

Diplomatski predstavnici traže države koje srpske žitarice mogu platiti naftom i plinom ili gnojivom.

Nakon jednomjesečne zabrane izvoza pšenice, vlasti u Srbiji u potrazi su za novim tržištima koja pokušavajuju nadomjestiti manjak nastao uslijed rata u Ukrajini.

Rusija i Ukrajina sudjeluju sa 30 posto u globalnom izvozu pšenice, a zbog rata su značajne količine pšenice, ali i kukuruza i ječma zarobljene u obje zemlje. U svijetu su od invazije Rusije na Ukrajinu cijene pšenice porasle za oko 21 posto, piše Radio Slobodna Europa.

Dužnosnici u Srbiji u toj situaciji vidjeli su priliku, te su s najviše razine pojačali svoje diplomatske aktivnosti kako bi pšenicu iz Srbije plasirali na afričko i azijsko tržište.

Očekuju visoke cijene
Srbija je 2021. proizvela 3,5 milijuna tona pšenice, a prema procjenama Republičkog zavoda za statistiku, za popunjavanje robnih rezervi i sjemenski materijal potrebno joj je nešto više od 1,5 milijuna tona, što znači da je za izvoz ostalo čak dva milijuna tona.

Od prošle žetve do kraja travnja 2022. kupcima u inozemstvu isporučeno je oko 835.500 tona pšenice i 95.500 tona brašna. Prošle jeseni pšenicom je zasijano 630.000 hektara i očekuje se urod veći od tri milijuna tona.

Zbog toga je, dva mjeseca nakon odluke vlade Srbije da privremeno zabrani izvoz osnovnih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda – pšenice, pšeničnog brašna, kukuruza i suncokretovog ulja, ta odluka promijenjena.

Vlada Srbije donijela je 10. ožujka Odluku o zabrani izvoza pšenice, pšeničnog brašna, kukuruza i rafiniranog ulja uz objašnjenje da se na taj potez odlučila zbog sprečavanja težih poremećaja na domaćem tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, osiguravanja prehrambene sigurnosti stanovništva i zaštite standarda građana.

2

milijuna tona pšenice može izvesti Srbija

U međuvremenu, vlada je pod pritiskom izvoznika i poljoprivrednika već krajem ožujka odobrila mjesečne kvote za izvoz manjih količina tih žitarica, brašna i ulja. Krajem travnja uslijedilo je povećanje kvote za izvoz pšenice na 220.000 tona i pšeničnog brašna na 23.000 tona mjesečno.

Nakon toga, uslijedila je diplomatska aktivnost predstavnika Srbije u različitim dijelovima svijeta, s fokusom na zemlje koje pšenicu mogu platiti naftom i plinom ili sirovinama za mineralno gnojivo.

Dragan Županjevac, veleposlanik Srbije u Keniji, potvrdio je da su vođeni razgovori o izvozu najmanje 150.000 tona pšenice u Keniju, nakon što su Rusija i Ukrajina, glavni opskrbljivači te zemlje, zabranili izvoz zbog rata u Ukrajini.

Zdravko Šajatović, predsjednik Udruženja mlinara Žito unija, rekao je da prema njegovim saznanjima, srpska ekonomska diplomacija pokušava pronaći kanal kada je riječ o vanjskoj trgovini.

“A to je da damo hranu da bismo osigurali energente. Na primjer, Iran koji je izvoznik nafte, znači da osiguramo određene količine nafte, a mi njima da damo pšenicu, kukuruz ili neke druge prehrambene proizvode”, objasnio je Šajatović.

Rusija i Bjelorusija izvoze oko 20 posto svjetskog gnojiva. Zbog krize izvoza tog proizvoda, prema podacima UN-a, cijene gnojiva su posljednjih mjeseci udvostručene.

Dužnosnici Srbije slične su razgovore o izvozu pšenice vodili i s drugim državama. Tako je Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede Srbije, 26. travnja s veleposlanikom Egipta Beselom Salahom, razgovarao o zainteresiranosti Egipta za uvoz srpske pšenice, kukuruza, suncokretovog ulja i jabuka.

“Treba iskoristiti ovu situaciju na tržištu pšenice da se ona izveze po dobrim cijenama”, istaknuo je Zdravko Šajatović.

Poljoprivrednik Dragan Kleut, koji je i predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata, kaže da ratari u Srbiji očekuju svjetske cijene za domaću pšenicu.

Prema njegovim riječima, odgovarajuća cijena jedina je prava mjera opstanka poljoprivrede u Srbiji, koju država ne pomaže kao poljoprivrednike u susjednoj Hrvatskoj ili Mađarskoj.

Neki ugovori već su ispunjeni
Analitičar Milan Prostran jedan je od stručnjaka koji je imao djelomičnog razumijevanje za privremenu zabranu izvoza, zbog velikih lomova koji su se događali na tržištu.

Prema njegovom mišljenju, Srbija je zabranom izvoza zadržala izvjesnu količinu pšenice u skladištima, ali je dobro što je izvoz ponovno odobren jer su već ispunjeni ugovori s Albanijom, Sjevernom Makedonijom i Italijom, koja je prošle godine od Srbije kupila oko 340.000 tona pšenice, a domaći izvoznici su s talijanskim partnerima, prije embarga na izvoz, imali sklopljene ugovore za 195.000 tona.

Vučić razgovarao s predsjednikom Irana

Razvoj ekonomske suradnje bila je tema telefonskog razgovara predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s predsjednikom Irana Ebrahimom Raisijem 4. svibnja. Vučić i Raisi su kao neke od ključnih točaka moguće suradnje istaknuli trgovinu proizvodima poput kukuruza i drugih žitarica, te goveđeg i junećeg mesa, ali i plasman srpskog sjemena i sjemenskog materijala. Vučić je uputio molbu iranskom predsjedniku za dogovor o dugoročnoj opskrbi Srbije dušičnim gnojivom, što će osigurati stabilnost za poljoprivredu, a što je predsjednik Irana prihvatio.

Komentirajte prvi

New Report

Close