Vlada Srbije dopustila je izvoz u Albaniju ranije ugovorenih količina pšenice, kukuruza, brašna i ulja jer ih ima u dovoljnim količinama.

Za Sjevernu Makedoniju se čeka odluka, a prema najavama srpskih resornih ministarstava niti ostale zemlje Zapadnog Balkana ne bi trebale brinuti jer će i za njih biti dovoljno hrane koju će se izvoziti iz Srbije.

Od početka sukoba u Ukrajini, osim vodećih svjetskih izvoznika Rusije i Ukrajine, zabranu izvoza žitarica uvele su i Mađarska te Srbija, koja je obustavila prodaju brašna i ulja u inozemstvo.

Dok u svijetu zbog rata u Ukrajini strahuju od mogućih nestašica hrane idućih mjeseci Srbija zbog toga ne bi trebala brinuti. Pšenica je prošle jeseni zasijano na oko 630.000 hektara, a poljoprivrednici će u idućim mjesecima zasijati proljetne kulture na oko dva milijuna hektara, od kojih će polovica biti kukuruz.

Od početka žetve, 2021. godine pa do kraja veljače iz Srbije je u svijet izvezeno 743.302 tone pšenice.

Gdje Srbija izvozi u regiju
Prema izvještaju RTS-a godišnje potrebe Makedonije su oko 330.000 tona pšenice, a prošle godine iz Srbije je uvezeno oko 65.000 tona pšenice i oko 54.000 tona kukuruza.

“Potrebe za brašnom su 160.000 tona, a u 2021. godini Sjeverna Makedonija je od Srbije kupila oko 35.000 tona. Ukupan uvoz hrane i stoke iz Srbije prošle godine bio je 160 milijuna eura, a životinjskih i biljnih masti i ulja blizu 34 milijuna eura.

“Ova godina je turbulentna i ne možemo dati preciznu informaciju koliki je točno uvoz i koliko se troši”, izjavio je za RTS Goran Georgievski, potpredsjednik Privrednih komora Sjeverne Makedonije.

Pšenicu i kukuruz Srbija prodaje u cijelom svijetu, dok gotovo 70 posto izvoza brašna i ulja završava na tržištu zemalja regije. Budući da Srbija ima značajne zalihe osnovnih životnih namirnica, u Privrednoj komori Srbije se zalažu za uvođenje kvota za izvoz žitarica i ukidanje zabrane za gotove proizvode.

Predsjednik komore Marko Čadež ističe kako ta institucija predlaže da se, kada je u pitanju Zapadni Balkan, osigura neometani izvoz proizvoda više obrade – brašna, ulja, šećera i onoga što Srbija ima ne samo dovoljno, nego i zalihe za izvoz.

Bosna i Hercegovina godišnje troši 450.000 tona pšenice, 1,330.000 tona kukuruza, 200.000 tona ulja i 65.000 tona brašna. Znatne količine nabavljaju upravo u Srbiji, pa ih ohrabruju najave da će za regiju biti dovoljno hrane unatoč zabrani izvoza.

Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH naglašava za RTS da je prošle godine uvezeno oko 67.000 tona pšenice, 126.000 tona kukuruza, 50.000 tona brašna i 8800 tona ulja.

“Republika Srpska ima 33 ugovora koje su naše firme iz BiH potpisale sa Srbijom i informacije govore da nikakvih problema neće biti oko realizacije tih ugovora”, izjavio je za RTS Komljenović.

Crna Gora je prošle godine iz Srbije uvezla poljoprivredne proizvode u vrijednosti od 253 milijuna eura, što je 42 posto ukupnog uvoza. Čak 80 posto žitarica i mlinarskih proizvoda i 70 posto ulja na crnogorsko tržište stiže iz Srbije.

“Razgovaramo sa svim kolegama u regiji, poseban fokus je sa Srbijom. U komunikaciji smo s ministrom i vladom, i imamo uvjeravanja da će ovih dana biti donijeta odluka o ukidanju zabrane izvoza u Crnu Goru.

S obzirom na to da to traje tri tjedna već dovodi u problem naše lance opskrbe i mi smo prinuđeni da razmatramo alternativna rješenja ako ne dođe do ukidanja ove zabrane”, kazao je za RTS Aleksandar Stijović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Crne Gore.

Hrvatska i sama izvozi žitarice
Hrvatska proizvodi žitarica više nego što troši, pa je i sama izvoznik. Prošle godine Hrvatska je iz Srbije uvezla oko 12.000 tona kukuruza, 6000 tone pšenice i 4500 tona brašna što nisu velike količine.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske Tugomir Majdak ističe da jedino značajno što je Hrvatska uvezla su sirova rafinirana ulja isključivo za potrebe inozemnog tržišta, za regiju gdje tvornica ulja “Zvijezda” proizvodi ulja u većem dijelu za tržišta BiH, Slovenije, Crne Gore.