Samo u jednom tropskom danu klime potroše 8,5 milijuna kWh struje

Autor: Poslovni dnevnik , 01. kolovoz 2022. u 05:08
Kako se ne bi "opekli" na račune za struju iz EPS-a apeliraju da građani pripaze na potrošnju, ali i kada kupuju klima uređaje/S. Strukić/PIXSELL

Iz Elektroprivrede upozoravaju da jeftinije i slabije klime troše više električne energije.

Toplinski val Lucifer koji je zapljusnuo Srbiju nije samo udar na organizam, nego bi zbog prekomjernog rada klima uređaja mogao biti i veliki atak na račune za struju, piše politika.rs.

I dok iz Francuske poručuju da će klimatizirane radnje koje ne zatvaraju vrata kada klima hladi plaćati kazne do 750 eura, iz Elektrodistribucija Srbije potvrđuju da ovih dana bilježe rekordnu potrošnju.

“Ohlađeno” 70 miljuna kWh
U tjednu kada je bilo i više od 40 stupnjeva potrošeno je gotovo 70 milijuna kilovat-sati struje – pet posto više nego u isto vrijeme 2021. Prvog je dana prošlog tjedna potrošnja bila za 20 posto veća nego u srpnju 2021., kada je i temperatura bila niža.

Koliko će tko potrošiti struje ne ovisi samo od sati koliko klima radi već i od samog uređaja. Prema podacima s weba Elektroprivrede Srbije, prekomjerno hlađenje uz klimu može povećati račun za struju od 2000 dinara na više, pogotovo ako se uđe u crvenu najskuplju zonu potrošnje.

U jednom tropskom danu klima uređaji u Srbiji potroše 8,5 milijuna kilovat-sati električne energije za što je potrebno, prema podacima EPS-a, 13 milijuna tona ugljena, što je mnogo, to više što se zbog energetske krize ugljen i struja gotovo svakodnevno uvoze.

Kako se ne bi “opekli” o račune za struju iz EPS-a apeliraju da građani pripaze na potrošnju, ali i kada kupuju klima uređaje. Koliko god da je klima u prvi mah jeftina jer je slabija, to će kasnije biti naplaćeno kroz veliku potrošnju.

13

milijuna tona ugljena troši se za proizvodnju 8,5 milijuna kWh struje

Dnevna potrošnja veća 15%
Rashlađivanje u ljetnim mjesecima povećava dnevnu potrošnju za 15 posto zato oni koji žele izbjeći veće račune struju trebaju kupovati energetski efikasne uređaje, naglašavaju iz EPS-a.

Preporučena razlika između vanjske i unutrašnje temperature je oko 6-7 stupnjeva. Prosječna klima troši oko jedan kilovat struje, pa ako rade po 10 sati domaćinstva u plavoj zoni će dnevno potrošiti oko 92 dinara što je za mjesec oko 2700 dinara.

Veći račun će biti ako se rad produži na 12 sati i to će biti oko 3300 dinara plus PDV. Ako je neko u crvenoj zoni, dakle troši od 1600 kilovata električne energije onda se 10 sati rada klime račun povećava za 5700 dinara mjesečno. Obje računice se odnose samo na trošak za jedan klima uređaj.

Iz EPS-a navode da sigurno i stabilno snabdijevaju građane i privredu i kada klime rade danonoćno. Napominju da rashladni uređaji ne moraju nužno biti veliki potrošači ako se efikasno koriste zbog čega je važno da su u što većim energetskim razredom. Klime različitog kapaciteta ali različitog energetskog razreda ne troše istu količinu struje. Što je faktor veći uređaj je energetski efikasniji.

Situaciju otežavaju i minimalne razine hidropotencijala iz kojih se dobiva 30 posto struje. Iz EPS-a naglašavaju da su tokovi na rijekama među najnižim u posljednjoj deceniji. Upravo su suša i loša hidrologija dodatni razlozi zbog koga je i proizvedeno manje električne energije nego prošle godine.

Na Dunavu gdje je višegodišnji prosjek dotoka na Đerdapu za lipanj oko 6230 kubika vode u sekundi, ove godine je lipanjski prosjek 3783 kubika. Slična situacija je i u srpnju kada je višegodišnji prosjek dotoka oko 5028 kubika, a ovog je srpnja prepolovljen na 2573 kubika vode u sekundi, navode iz EPS-a. 

Komentirajte prvi

New Report

Close