U Srbiji danas postoje raznorazne strategije i programi za suzbijanje sive ekonomije, ali usprkos tome, ona raste jer se isplati tako poslovati, rekla je zastupnica udruženja Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije Milena Amon.

Povodom usvajanja novog programa vlade za suzbijanje sive ekonomije, za Betu je rekla da su donesene brojne strategije i mjere i da “nisu ni tako loše, ali je problem u tome što se ne primjenjuju”.

Odbijali reforme
Vlada Srbije usvojila je Program za suzbijanje sive ekonomije do 2025. godine, s ciljem da se njen udio u ukupnoj privrednoj aktivnosti smanji na najnižu moguću razinu i suzbije rad na crno.

”Siva ekonomija raste zbog zastarjelog i nepravednog poreznog sistema jer opterećuje one koji malo zarađuju, a fleksibilan je prema onima koji rade na crno”, rekla je Amon dodavši da su porezi i doprinosi na minimalne zarade od 60% direktan uzrok sive zone na tržištu rada.

Udruženje Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije je, ističe, prije dve godine Ministarstvu financija predlagalo reforme kako bi se suzbila siva ekonomija, ali nisu prihvaćene. Amon kaže da su predlagali reformu poreznog sustava u okviru kojeg bi se uskladili modeli poslovanja i izmijenila kaznena politika, pa bi se porezi odmjeravali po visini prihoda, a ne po modelu poslovanja.

Istaknula je da privrednici ne smatraju da će nagradna igra “Uzmi račun i pobijedi” doprineti suzbijanju sive ekonomije jer se šalju računi onih firmi koje ih izdaju, a one koje ih ne izdaju opet ostaju u sjenci, pa je to samo trošenje para.

Vlasnik restorana Grb u Aranđelovcu Goran Novović ocijenio je da privrednike u sivu zonu teraju visoka opterećenja na zarade, mnogo fiskalnih i parafiskalnih nameta.

”Previsoki su porezi, 20 posto poreza na dodanu vrijednost plaća se na hranu i sokove, ako se plati karticom još 2,5 posto. Zatim, tu su računi za struju, vodu i ostale komunalije, porez na lokal, zakup, nedavno su došli i troškovi fiskalizacije”, rekao je Novović.

Stručnjak za poreze, član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov rekao je da je teško kvantitativno izmeriti koliko iznosi siva ekonomija uopće, pa i u Srbiji, i da Fiskalni savet smatra da je potrebna detaljna analiza. ”Naplata poreza na dodanu vrijednost u Srbiji ide dobro i reklo bi se da se siva ekonomija u tom dijelu smanjuje”, rekao je Altiparmakov, a prenosi Danas.

Kazao je i da je 2018. odlučeno da se, umesto detaljne analize, siva ekonomija pokuša izmjeriti na osnovu ankete i tada je utvrđeno da je 2012. siva ekonomija u Srbiji iznosila 21% ukupne gospodarske aktivnosti, 2017. pala je na 15%, a 2021. iznosila je samo 11%.

Ti optimistični brojevi su, kako je rekao, naveli tadašnjeg njemačkog veleposlanika u Srbiji Thomasa Schieba na zaključak da je u Srbiji manje sive ekonomija nego u Nemačkoj.

Na zapadu veće opterećenje
Prema analizi kompanije Phillip Morris, siva ekonomija u Srbiji do 2021. je bila na oko 30%, a i analiza profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojka Arsića pokazala je da se siva ekonomija između 2012. i 2017. nije radikalno smanjila. Altiparmakov kaže da je za borbu protiv sive ekonomije glavno oružje u svim zemljama jaka porezna administracija. “Srbija umesto 1500 poreznih inspektora ima njih 500 nedekvatno plaćenih”, rekao je Altiparmakov.

Dodao je da se ne može reći da je uzrok sive ekonomije u Srbiji visoko porezno opterećenje jer je jugoistočna Evropa regija niskih opterećenja od oko 60% poreza i doprinosa na zarade, dok je u Njemačkoj i Belgiji porezno opterećenje 100%, a imaju manju zonu sive ekonomije.