Prodavači na srpskim tržnicama žestoko se protive uvođenju fiskalnih blagajni

Autor: Poslovni dnevnik , 23. ožujak 2022. u 22:00
Uprave tržnica računaju s velikim padom prihoda što će usporiti ulaganja, a u nekim gradovima čak i ugroziti redovno održavanje/Shutterstock

Novi Zakon o fiskalizaciji propisuje obvezu bilježenja prometa na malo preko fiskalnih blagajni i za prodavače na tržnicama, osim ako nije riječ o poljoprivrednicima koji plasiraju vlastitu proizvodnju.

Prodavači na tržnicama nezadovoljni zbog najavljenog uvođenja fiskalnih blagajni, a noć između ponedjeljka i utorka proveli su ispred zgrade Predsjedništva u Beogradu, ali niti tu, kao ni nakon predaje peticije Ministarstvu financija, nisu dočekali odgovor.

Naime, novi Zakon o fiskalizaciji, koji se počeo primjenjivati 1. studenoga prošle godine uz prijelazno razdoblje do kraja travnja, propisuje obvezu bilježenja prometa na malo preko fiskalnih blagajni i za prodavače na tržnicama, osim ako nije riječ o poljoprivrednicima koji plasiraju vlastitu proizvodnju.

Česte promjene cijena
Budući da na njihove argumente iza kojih je potpisima stalo 15.000 prodavača iz cijele Srbije nije reagirao nitko od nadležnih, najavili su prosvjed za 30. ožujka, piše Danas.

Prodavači traže da se i oni koji imaju robu široke potrošnje ili iz uvoza izuzmu iz fiskalizacije jer ona navodno nije primjenjiva u prodaji na tržnicama.

Navode da fiskalna blagajna podrazumijeva radno vrijeme, a da je ono kod njih uvjetovano vremenskim prilikama te da se u tom obliku prodaje promjena cijene proizvoda događa i nekoliko puta dnevno, te će mnogima novi oblik bilježenja i naplate poreza zatvoriti posao.

To može izazvati i druge posljedice jer je na srpskim tržnicama samo desetak posto poljoprivrednih proizvođača, onih koji ne podliježu fiskalizaciji, što znači da će se broj zauzetih štandova znatno smanjiti.

Savo Duvnjak, izvršni direktor Poslovnog udruženja Tržnice Srbije, kažu da je rano za procjenu koliko će prodavača otići zbog uvođenja fiskalnih blagajni, ali da je prema istraživanju koje su proveli za više od 50 posto fiskalizacija neprimjenljiva.

Neki od prodavača iskoristit će mogućnost da uzmu subvencije i nabave blagajne, ali nema sumnje, kaže Duvnjak, da će to pogoditi ne samo prodavače nego i tvrtke koja se bave tom djelatnošću.

Uprave tržnica računaju s velikim padom prihoda što će usporiti ulaganja, a u nekim gradovima čak i ugroziti redovno održavanje. Duvnjak ističe da Udruženje i tržnice na to ne mogu utjecati.

Iskoristiti dva pravilnika
“Na tržnicama dolazi do smjene generacija, ali nedostaju mladi ljudi. Polako stare i kupci i prodavači, pojavljuje se problem da one koji odlaze s tržnica nitko ne zamjenjuje. A tržnicama su potrebni mladi ljudi koji će iskoristiti, na primjer, dva pravilnika koji malim poljoprivrednim proizvođačima omogućavaju da uz primarne proizvode prodaju i preradu, finalni proizvod biljnog ili životinjskog porijekla, što je izuzeto iz obvezne fiskalizacije. Takođe, blagajne ne moraju uvesti niti prodavači robe koja se smatra starim ili umjetničkim zanatom ili ona iz kućne radinosti”, objašnjava Duvnjak.

Zemlje članice Europske unije imaju fiskalne blagajne na tržnicama. “U Mađarskoj su poljoprivrednici oslobođeni obveze da imaju fiskalne blagajne, a oni u mnogo većem broju nego u Srbiji koriste mogućnost da iz svog kućanstva ponude ne samo primarne, nego i finalne proizvode. Fiskalnih blagajni na tržnicama nema u BiH i Sjevernoj Makedoniji. Crna Gora je krenula u taj proces”, kaže Savo Duvnjak.

Komentirajte prvi

New Report

Close