Prema podacima Ministarstva financija, realne zarade u Srbiji manje su za 1,5 posto nego u istom razdoblju prošle godine. Najlošije su prošli zaposlenici u javnim poduzećima, čija su realna primanja u ožujku bila čak 13,8 posto manja nego prije godinu dana.

Izvjesno je da će se pad realnih plaća nastaviti i idućih mjeseci, budući da je rast plaća iz siječnja “pojela” visoka inflacija, a za nova povećanja nema mjesta ni u privatnom ni u državnom sektoru.

Nastavak trenda
Visoka inflacija, koja je u ožujku ove godine na godišnjoj razini dosegnula čak 16,2 posto, a sada je pala na 13,7 posto, dovela je do pada realnih plaća. Nastavljen je trend pada realnih plaća, pa su u ožujku ove godine, prema podacima Ministarstva financija, realne plaće u prosjeku bile niže za 1,5 posto nego prije godinu dana.

Posebno su pogođeni zaposleni u javnom sektoru: neto plaće u travnju 2022. bile su 3,3 posto niže nego u travnju 2021., au ožujku ove godine bile su čak 5,4 posto niže nego prije godinu dana.

U sektoru obrazovanja i kulture realni pad neto plaća krenuo je već u rujnu 2021. pa već 18 mjeseci svaki mjesec bilježe pad standarda.

Kako to stalno traži ministar financija Siniša Mali, mora se računati kumulativno, pa pad standarda iz ožujka 2023. ne pokazuje ukupni pad realnih plaća, ali treba uzeti u obzir i pad realnih plaća iz ožujka 2022. Kad se to uzme u obzir, ukupni kumulativni pad standarda u ovom sektoru u ožujku 2023. bio je više od pet posto veći nego prije dvije godine.

Računajući kumulativni pad za dvije godine, u ožujku 2023. godine realne plaće u zdravstvu niže su za 8,7 posto nego prije dvije godine.

Jedini koji su “profitirali” su umirovljenici kojima je, zahvaljujući izvanrednim povećanjem mirovina u ožujku ove godine, primanja povećana za pet posto.

To je ipak relativno, jer su u ožujku 2022. godine imali realni pad mirovina od 3,4 posto, pa kad se, kako voli ponavljati ministar financija Mali, izračuna kumulativno, realno povećanje mirovina iznosi samo 1,4 posto.

Osnovne životne namirnice poskupjele su više od stope inflacije, jer inflacija uključuje i cijene kapitalnih dobara, a stanovništvo najviše troši na osnovne artikle, pa su im džepovi znatno tanji nego što se može zaključiti iz službenih podataka.

Pad maloprodaje
Realniju sliku naglog pada standarda pokazuju podaci o prometu u trgovini na malo: u travnju 2023. promet u trgovini na malo pao je 6,1 posto računajući u stalnim cijenama (ništa bolje nije bilo ni u prethodnim mjesecima ove godine).

Sve to govori da je unatoč svim tvrdnjama Vlade o nikad većim plaćama i mirovinama u eurima realan pad prihoda od PDV-a. standard stanovništva je evidentan. To se najbolje vidi po velikom padu realnog prometa u maloprodaji, kao i padu realnih prihoda od PDV-a.