Stanovništvo Srbije se u ožujku zadužilo samo 0,2 posto više u odnosu na veljaču, dok je godišnji rast iznosio 6,3 posto.

Čitateljicu Politike Ivanu M. prije nekoliko dana nazvala je “njena” banka ponudivši joj refinanciranje gotovinskog kredita koji već otplaćuje. “Dođite u najbližu poslovnicu, za vas imamo posebnu, personaliziranu ponudu”, ljubazno se ponudila službenica banke. Ona je otplatila pola gotovinskog kredita odobrenog na šest godina, a novo dodatno zaduženje ju je zaintrigiralo.

“Isplati li mi se to”, upitala je. Istina je da joj novac treba za štošta, ali koliko čuje, kamate su sada veće nego kad je podigla kredit. Istini za volju, kad je podizala kredit, kamate su bile ispod deset posto, a sada su oko pet posto više – oko 14 posto.

Isplativost zaduživanja
Poznavatelji ove materije kažu da je odgovor na pitanje isplativosti novog zaduživanja stvar “matematike” i njezinih potreba, odnosno mogućnosti otplate kredita. Inflacija, koja obezvrjeđuje vrijednost novca, dosegnula je 16,2 posto, pa su joj sada praktički izjednačene kamatne stope na kredite.

Banke žive od davanja kredita, uz naknade i provizije, to im je dominantan izvor zarade. Budući da kamate rastu, zaduženost stanovništva i gospodarstva pada, banke će klijente samo zvati telefonom i uvjeravati ih da podignu kredit. Prema podacima Udruženja banaka za ožujak ove godine, mjesečni rast kredita stanovništvu u odnosu na veljaču iznosio je samo 0,2 posto.

Godišnji rast iznosio je 6,3 posto. Pad kreditiranja vidljiv je i po grupama kredita. Gotovinski krediti u mjesec dana porasli su samo 0,3 posto, stambeni 0,2 posto, a potrošački krediti ostali su nepromijenjeni u odnosu na mjesec ranije, što znači da rasta nije bilo.

Na godišnjoj razini, mjereno od ožujka 2023. do ožujka 2022., rast gotovinskih kredita iznosio je 3,3 posto, a potrošačkih 0,8 posto. U godinu dana odobreno je 11 posto više stambenih kredita, što je dobar podatak koji ukazuje da je ova vrsta kredita još uvijek isplativa za dužnike u odnosu na najam nekretnina čije su cijene otišle “u nebo”.

Koliko jeftin novac utječe na kreditiranje najbolje se vidi iz usporedbe s 2021., kada je referentna kamatna stopa Narodne banke bila samo jedan posto i kada je temeljna kamata Europske središnje banke bila negativna. U tom je razdoblju rast kredita stanovništvu iznosio 10,6 posto godišnje. Stanovništvo je krajem ožujka bankama dugovalo nešto više od 12,2 milijarde eura, a krajem 2021. godine 11,3 milijarde eura.

Fiksna kamata
Zoran Grubišić, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji, kaže da bi naš čitatelj trebao otići na razgovor i pogledati ponudu. “Ne savjetujem ljudima da uzimaju kredite s fiksnim kamatama jer su previsoke.

Čujem da neke banke svojim klijentima nude fiksnu kamatu jer su zaštićene od skokova kamata i promjena mjesečnih rata. Sada nije pravi trenutak za zaštitu kada su kamate na vrhuncu. Fiksna kamata uvijek je veća od promjenjive. Trenutak za uzimanje kredita s fiksnom kamatom bio je prije godinu dana, sada više nije”, kaže Grubišić.