Od početka godine elektronski upis u Registar ponuđača APR-a

Autor: Miroslav Kuskunović , 28. prosinac 2022. u 07:00
Postoje segmenti koje je potrebno unaprjeđivati, a to su konkurencija i potreba povećanja broja ponuda/Shutterstock

Upis će ponuđačima olakšati sudjelovanje na tenderima, a naručiteljima olakšati provjeru tvrtki.

Svi gospodarski subjekti u Srbiji će se od 1. siječnja moći upisati u Registar ponuđača u Agenciji za privredne registre (APR) potpuno elektronski, bez prikupljanja potvrda osobno sa različitih šaltera.

Upis će ponuđačima olakšati sudjelovanje na tenderima, naručiteljima da lakše provjere firme sa kojima bi sklopile ugovor, a institucijama da na temelju dostupnih podataka bolje analiziraju stanje u sustavu javnih nabavki i dalje ga unaprjeđuju.

Ovo je zaključak sa brifinga za medije u Agenciji za privredne registre na kome je istaknuto i da je u registru tijekom 2022. registrirano ukupno 14.585 pravnih osoba, a prema istraživanju NALED-a oko 60 posto ponuđača se nalazi izvan ove evidencije.

Pozitivne ocijene
“Unaprjeđenjem Registra ponuđača APR je u mogućnosti da od 1. siječnja omogući elektronsku registraciju i izdavanje rješenja, izvoda i potvrda za ponuđače, kao i jednostavniji pristup registriranim podacima koji gospodarstvu i drugim pravnim osobama treba da olakšaju ovaj postupak.

Siguran sam da će uvedene novine u postupku registracije i vođenju Registra ponuđača, uz postojanje ePortala za javne nabavke, osigurati višu razinu pravne sigurnosti i transparentnosti i da će to ohrabriti sve ponuđače da se u većem broju upisuju u registar i sudjeluju u postupcima javnih nabavki”, rekao je direktor APR-a Milan Lučić.

Prema istraživanju koje je predstavio NALED, više od polovice građana pozitivno ocjenjuje novi sistem javnih nabavki. Broj onih koji su upoznati sa činjenicom da su se nabavke preselile u digitalno okruženje je više nego dupliran u odnosu na 2021. i čak 64 posto građana smatra da je novo rješenje unaprijedilo efikasnost i transparentnost, dok je u 2021. isto smatralo 47 posto stanovništva.

“Međutim, i dalje postoje segmenti koje je potrebno unaprjeđivati, a to su konkurencija i potreba povećanja broja ponuda na tenderima, kojih je sada u prosjeku 2,5 po tenderu, kao i poticanje naručitelja da umjesto kriterija najniže cijene koja je zastupljena u 95 posto tendera prednost daju kvaliteti.

Pored toga, rezultati u pogledu realiziranih zelenih i socijalnih javnih nabavki pokazuju da je njihova primjena i dalje nedovoljno razvijena, a one su nesumnjivo efikasan alat za podršku zaštiti okoliša i osjetljivim grupama”, istakla je izvršna direktorica NALED-a Violeta Jovanović.

Stvaranje povjerenja
Programski direktor organizacije “Transparentnost Srbija” Nemanja Nenadić u osvrtu na predstavljene rezultate naglasio je da je u narednom periodu prioritet da se smanji nepovjerenje ponuđača i steknu uvjeti da veći broj firmi ospori one nabavke za koje se sumnja da su namještene.

“Istraživanje je pokazalo da sada više ljudi zna o nabavkama nego što je to bio slučaj prije godinu dana, što je dobar znak da se više govori o ovoj temi. To znači da postoji potencijal za promjene, građani sad mogu pomoći da se sistem poboljša.

Ukoliko bi više bili pitani na što se državni novac treba trošiti, oni bi više pratili i aktivnije sudjelovali u sistemu javnih nabavki. Potencijal postoji, čeka se jasniji signal od državnih organa, da će sve nepravilnosti na koje ponuđači i građani ukazuju, biti ispitane”, zaključio je Nenadić.

Komentirajte prvi

New Report

Close