Njemački investitori u deset godina u Srbiju uložili više od tri milijarde eura

Autor: Miroslav Kuskunović , 07. studeni 2023. u 06:21
Foto: Shutterstock

Srbija se našla među 34 zemlje za koje je Vlada Njemačke uvela mjere koje investicije njemačkih kompanija u te zemlje čine jednostavnijim i jeftinijim.

Srbija je privlačna destinacija za investicije stranih kompanija, a u posljednje vrijeme sve više njemačkim investitorima, zbog poticaja koje vlada pruža i kvalitetne radne snage našeg tržišta, izjavio je direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije Mihailo Vesović.

On je rekao za Tanjug kako je Srbija posebno interesantna njemačkim investitorima i da se nedavno Srbija našla među 34 zemlje za koje je Vlada Njemačke uvela mjere koje investicije njemačkih kompanija u te zemlje čine jednostavnijim i jeftinijim.

Ozbiljna ulaganja
Primjerice, ako njemačka kompanija investira u neku zemlju u razvoju ili zemlju brzog razvoja može se prijaviti za investicijske garancije odnosno osiguranje kod njemačke vlade.

“Ova odluka njemačke vlade znači da ona želi smanjiti rizik svojih kompanija i da ih potakne da više investiraju i na ona tržišta gdje možda postoji veći rizik”, kazao je Vesović. Riječ je o strategiji diverzifikacije njemačke vlade koja ima za cilj smanjiti veliku ovisnost od nekih tržišta i uskih grla u lancima opskrbe. Vesović je naglasio kako su njemačke kompanije u Srbiju u posljednjih 10 do 12 godina investirale više od tri milijarde eura.

“Oni su veliki poslodavci, što je imalo pozitivan efekt i na naše bilateralne odnose. Njemačka je naš najvažniji trgovinski partner i prošle godine smo premašili osam milijardi eura u trgovinskoj razmjeni, a ove godine očekujemo da će ta cifra dostići devet milijardi”, kazao je Vesović.

Njemačke kompanije koje investiraju u Srbiji, najviše proizvode za tržište Europske unije, prije svega Njemačku. Međutim, Vesović ukazuje da kada je riječ o investiranju postoje i rizici i da poseban problem predstavlja trenutna recesija na njemačkom tržištu, ali i usporavanje ili čak postupni pad njemačke ekonomije.

“Vjerujem kako je to privremeno, da su to posljedice ukupnog koncepta suzbijanja inflacije na tržištu EU i da će njemačka privreda, kao privreda koja investira prije svega u nove tehnologije, obnovljive i alternativne izvore energije, ali i zelene tehnologije, vrlo brzo izaći iz ove recesije”, kazao je Vesović.

Direktor Savjeta stranih investitora (FIC) Aleksandar Ljubić kaže kako je Srbija više nego dobro mjesto za strane investitore, što potvrđuje i podatak da je posljednjih nekoliko godina lider po privlačenju stranih investicija.

“Dostigli smo čak 4,4 milijarde eura direktnih stranih investicija prošle godine i očekujemo da će slična situacija biti i ove godine. To nas treba sve radovati”, kazao je Ljubić za Tanjug. Međutim, naglašava kako je osim privlačenja stranih investicija jako važno da zemlja zadrži investitore koji su došli.

Prema Ljubićevim riječima, više od 60 posto kompanija koje dolaze u Srbiju su pretežno iz Europske unije, zatim iz SAD, a u posljednje vrijeme primjetan je trend sve većeg broja kompanija koje dolaze iz Azije, prije svega iz Japana i Kine.

Raste robna razmjena
Kada je riječ o njemačkim kompanijama, on ističe da je njihov broj u Srbiji najveći u regiji. “Mi smo zbog toga više nego zainteresiran za sve pravne regulative što Njemačka donosi i koje se odnose na kompanije iz te zemlje”, kazao je.

Prema podacima PKS izvoz Srbije u Njemačku u 2022. iznosio je 3,78 milijardi eura, što je u odnosu na godinu prije rast od 38 posto, dok je uvoz bio 4,45 milijardi eura ili za 18 posto veći nego 2021. Njemačka promatrano iz kuta ukupnog izvoza Srbije sudjelovala je prošle godine 13,5 posto, a u uvozu 11,4 posto.

U periodu siječanj – lipanj 2023. godine, ukupna vanjskotrgovinska razmjena u robi sa Njemačkom bila je 4,538 milijardi eura što je rast od 15,6 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan izvoz u prvoj polovici 2023. iznosio je 2,155 milijardi eura što je rast od 23,97 posto u odnosu na isti period lani, dok je ukupan uvoz bio 2,382 milijardi eura ili za 8,9 posto veći.

Komentirajte prvi

New Report

Close