Prema navodima Radio-televizije Srbije u Elektroprivredi Srbije (EPS) situacija se u kolovozu dodatno pogoršala – na Đerdap stiže samo 2000 prostornih metara vode u sekundi (m³/s) – tri puta manje od lipanjskog višegodišnjeg prosjeka. Đerdapske hidroelektrane u normalnim uvjetima pokrivaju oko 20’% potrošnje električne energije u Srbiji.

Prema najnovijim podacima EMS-a, 10. kolovoza u 04:00 sata Srbija je uvozila je 209 mW električne energije “S obzirom na hidrološku situaciju ova godina bit će slabija u proizvodnji i očekivanja su da proizvodnja u odnosu na prosjek bude oko 30 posto manja”, izjavio je za RTS Radmilo Nikolić, direktor za proizvodnju energije HE Đerdap EPS.

Proizvodnja trećinu manja
Brine što su i akumulacije u sustavu drinsko-limskih hidroelektrana poluprazne, a one sustavu daju do 12% struje. U odnosu na plan, u osam hidrocentrala na Drini i Limu, proizvodnja je za trećinu manja.

“Loša hidrološka situacija je u čitavoj Europi, i to uglavnom zbog neznatnih snježnih padavina u zimi 2021./ 2022. tako da je hidrologija na Drini i Savi jako slična kao i na Dunavu”, navodi Nikolić za RTS.

Suša ne ugrožava samo hidroelektrane, već je generalno i velika prijetnja za proizvodnju struje i u termoelektranama. “U normalnom procesu proizvodnje termoelektrane koriste riječne tokove i vodu iz rijeka za hlađenje u tehnološkom procesu. Kada je taj vodostaj nizak, tada postaje kritično a u nekim uvjetima morat će se i preventivno obustaviti proizvodnja kako se ne bi oštetili proizvodni pogoni.

I onima koji imaju nuklearne elektrane to je također kritično iako, oni imaju hladnjake u kojima drže rezerve vode. Ali dugoročno gledano to doista može biti ozbiljan problem”, objasnio je na RTS-u Miroslav Lutovac, savjetnik za energetiku predsjednika Privredne komore Srbije.

Ispražnjene akumulacije
Podsjetimo, hidroelektrana Đerdap I projektirana je za protok vode od 4800 m³/s, dok je HE Đerdap II projektirana za 4200 m³/s.

Akumulacijska jezera u sustavima drinsko-limskih hidroelektrana već su ispražnjene, i to posebice reverzibilna hidroelektrana Bajina Bašta, koja je trebala poslužiti kao stabilizator elektroenergetskog sustava u Srbiji. Termoelektrane na ugljen tijekom ljeta funkcioniraju s najviše oko dvije trećine kapaciteta.