Vrijednost izvoza 15 najvećih izvoznika u Srbiji u prvom polugodištu ove godine bila je 4,2 milijarde eura, a najveći izvoznici su tri kompanije u vlasništvu kineskih kompanija, objavilo je Ministarstvo financija.

Izvoz Zijin Mininga iz Brestovca iznosio je 631,2 milijuna eura, Zijin Dill iz Bora 427,5 milijuna eura, a HBIS grupe, vlasnika Željezare Smederevo, 347,3 milijuna eura, a na četvrtom mjestu je Tigar Tyres iz Pirota s izvozom od 492,7 milijuna eura. eura, a slijedi Leoni iz Prokuplja s izvozom od 292,2 milijuna eura.

Industrija prednjači

Kompanije iz sektora industrije i energetike prednjače na listi najvećih izvoznika. Na tom su popisu i ZF iz Pančeva s izvozom od 288,2 milijuna eura, SMC Pover iz Beograda s 264,8 milijuna, Bosch iz Beograda s 256,4 milijuna, Henkel iz Beograda s 246,8 milijuna, Jura iz Rače s 227 milijuna eura.

Među najvećim izvoznicima su Naftna industrija Srbije sa 201,1 milijun eura, Hemofarm iz Vršca sa 199 milijuna, Philip Morris iz Niša sa 171,1 milijun, Gorenje iz Valjeva sa 169,4 milijuna i Mint Automotive iz Loznice sa 168 milijuna eura.

Srbija je u prvoj polovini godine zabilježila blagi rast vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom, pri čemu je dobra vijest da su smanjeni uvoz roba i deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni, dok izvoz proizvoda iz naše zemlje bilježi rekordni rast. Ukupna robna razmjena Srbije s inozemstvom za prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 33,19 milijardi eura, što je povećanje od 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 78,4% i veća je od pokrivenosti u istom razdoblju prethodne godine kada je iznosila 68%.

Najveća vanjskotrgovinska razmjena bila je sa zemljama s kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, a zemlje članice Europske unije u toj su razmjeni sudjelovale s 59,9 posto.

Drugi najvažniji vanjskotrgovinski partner Srbije bile su zemlje CEFTA-e. Izvoz Srbije u te zemlje iznosio je 2,18 milijardi eura, uvoz 856,2 milijuna, pa je ostvaren suficit od 1,33 milijarde, a pokrivenost uvoza izvozom bila je čak 255,7 posto. To je najvećim dijelom rezultat izvoza električne energije, žitarica i njihovih proizvoda, pića, cestovnih vozila, nafte i naftnih derivata. Kako se navodi u priopćenju RZS-a, nema većih promjena na listi glavnih vanjskotrgovinskih partnera Srbije u prvoj polovici 2023. godine. Najviše smo izvozili u Njemačku, Bosnu i Hercegovinu, Italiju, Mađarsku i Rumunjsku.

isporuke u Njemačku, najveće srpsko izvozno tržište, porasle su u prvoj polovici 2023. godine za čak 24% u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine.

Njegov udio u ukupnom izvozu Srbije i dalje je daleko najveći kada se promatraju zemlje pojedinačno, au odnosu na isto razdoblje prošle godine porastao je s 13 posto na 14,8 posto. Zanimljivo je vidjeti u koje je još zemlje rastao izvoz iz Srbije u ovom razdoblju. Prema podacima RZS-a, prvih pet pojedinačnih zemalja u kojima je Srbija zabeležila rast izvoza su Švedska (u koju smo izvezli 49% više robe nego u prvoj polovini 2022.); Turska (40,9%); Indija (35%); Rusija (32,2%), Češka (31,2%). Na šestom mjestu je Njemačka sa spomenutim rastom od 24%

Zanimljivi podaci

Među zemljama iz kojih Srbija bilježi pad uvoza su Mađarska, Turska, Rusija, Bosna i Hercegovina, Irak, SAD…Uvoz iz Mađarske je u prvoj polovini godine skoro prepolovljen u odnosu na isti period 2022. dok je udjel Rusije u ukupnom uvozu pao sa 7,2% na 5,8%.