Na srpskim njivama manje pšenice, upitni prinosi i kvaliteta uroda

Autor: Miroslav Kuskunović , 05. prosinac 2023. u 07:00
Foto: Shutterstock

Pad prinosa stručnjaci objašnjavaju posljedicom poremećaja na tržištu – od niske cijene prošlogodišnjeg uroda, smanjenog otkupa do visokih cijena goriva i gnojiva.

Iako službenih podataka još nema, prve procjene pokazuju da je ove godine u Srbiji pšenicom zasijano manje površina nego prošle.

Stručnjaci objašnjavaju kako je to posljedica poremećaja na tržištu – od niske cijene prošlogodišnjeg uroda, smanjenog otkupa, do visokih cijena goriva i gnojiva koje u velikom postotku sudjeluju u ukupnim troškovima poljoprivrednih gospodarstava.

Niz negativnih faktora
Osim što je pšenice manje na njivama, usjevima prijete i glodavci koji su se zbog povoljnog vremena i izostanka pojedinih agrotehničkih mjera jako razmnožili.

Problemi s izvozom

Pitanje je koliko robe i po kojim cijenama će se do buduće proizvodnje realizirati, i zbog tehničkih problema u izvozu.

I dok je u jesen 2022. godine pšenica zauzela rekordne površine, oko 665.000 hektara, nakon ovogodišnje sjetve jasno je da je krušnog zrna značajno manje na njivama, kažu stručnjaci. Koliko je točno pšenice posijano znat će se kada to objavi Republički zavod za statistiku.

Veliki problem je i mala količina upotrebljenog deklariranog sjemena pšenice. “Deklarirano sjeme nam daje sigurnost da je pšenica zaštićena u prvim fazama razvoja od bolesti. Da ima odlike, odnosno kvalitetu sorte kojoj pripada, da nije došlo eventualno do cijepanja osobina te da će i u otežanim uvjetima dati bar približno projektirane prinos”, kaže inženjer Miloš Nikoletić iz PSS Beograd.

Meteorološke prilike su, također, utjecale na površine zasijane pšenicom. ”Nedostatak padalina tijekom druge polovine rujna i u listopadu te početkom studenoga odlagao je početak i vrijeme sjetve ili je utjecao čak i na izostanak sjetve.

Mora se reći kako mnogi ratari nisu htjeli posijati u suhu zemlju. Čekali su kišu koje duži period nije bilo. I sada se vide parcele koje su pripremljene za sjetvu, a pšenica nije posijana”, dodaje Nikoletić.

Trenutno je vrlo teško prognozirati kako će sve navedeno utjecati na prinose. “Mnogi su faktori koji mogu utjecati na smanjenje prinosa”, kaže. Riječ je o nepotpunoj primjeni agrotehnike, kao što je izostanak ili primjena malih količina NPK mineralnih kompleksnih gnojiva, loša predsjetvena priprema na većini parcela i posljedično neravnomjerno nicanje, što stvara probleme u zaštiti od bolesti, korova i štetnika, kao i hranjenje u proljeće. Uočena prisutnost štetnika i glodavaca također utječe na smanjenje prinosa”, kaže Nikoletić.

Loše sjeme

I u Zadružnom savezu Vojvodine kažu kako je prema podacima kojima raspolažu sa terena pšenice značajno manje na domaćim oranicama, kao i da je u sjetvi mahom korišteno nedeklarirano sjeme.

”Od zadruga su preuzimane i manje količine mineralnog gnojiva, što će zajedno sa upotrebom tzv. sjemena sa tavana svakako negativno utjecati na visinu prinosa i kvalitetu”, kaže Jelena Nestorov Bizonj, predsjednica ZSV-a. Ogromne zalihe roba, sa niskom vrijednošću tijekom prethodnih mjeseci predstavljaju veliki izazov za zadruge sa skladišnim kapacitetima.

Pitanje je koliko robe i po kojim cijenama će se do buduće proizvodnje realizirati, ne samo zbog niskih cijena i generalno poremećenih uvjeta ponude i potražnje, već i zbog tehničkih problema u izvozu, koji već duži vremenski period negativno utječu na mogućnosti izvoza. 

Komentirajte prvi

New Report

Close