Na ‘crnim listama’ banaka sada i zaposleni u ruskim tvrtkama

Autor: Poslovni dnevnik , 03. lipanj 2022. u 07:33
Vlada pomaže 1400 domaćih poduzeća čije je poslovanje usmjereno na tržišta Rusije, Ukrajine i Bjelorusije/Shutterstock

Bankari sve teže odobravaju kredite, čekove, dopuštena prekoračenja i ostale proizvode.

Zaposleni u srpskim kompanijama koje su u ruskom vlasništvu posljednjih su mjeseci neugodno iznenađeni tretmanom u bankama kada trebaju krediti.

Od početka rata u Ukrajini, “crnim listama” nepoželjnih klijenata banaka pridružio se i veliki broj zaposlenih u tvrtkama koje su u vlasništvu ruskog kapitala ili u tijesnoj suradnji s njihovim i ukrajinskim tržištem.

Bankari ih gledaju kao rizične i sve im teže odobravaju kredite, čekove, dopuštena prekoračenja i ostale proizvode. Na isti su način u vrijeme pandemije bankari doživljavali zaposlene u ugostiteljstvu i turizmu, pišu Novosti.

Očekivana reakcija
Procjenjuje se da, uz kompanije novopridošle posljednjih mjeseci, u Srbiji posluje više od 600 ruskih kompanija, uglavnom manjih i srednjih poduzeća. Da se posljedice rata sve više prelijevaju i na ovaj dio njihovog poslovanja koji se odnosi na bankarske usluge, smatra i Vladan Branković iz Ruskog poslovnog kluba u Srbiji.

“Nedavno je bio slučaj da smo tražili bankarsko jamstvo za ozbiljan investicijski projekt kompanije u ruskom vlasništvu i da su nas redom banke odbijale”, priča Branković.

“Nijedna veća i poznatija banka nije htjela uzeti ga u obzir jer je vlasnik iz Rusije. Očekujem da će se ovakve i slične situacije svakako nastaviti”, ocjenjuje Branković.

600

kompanija ruskog podrijetla posluje u Srbiji

Financijski stručnjaci smatraju da je takav odnos banaka potpuno očekivan, jer se radi o zaštiti od visokog rizika. Ako ove ustanove procijene da klijent nije solventan ili da postoji opasnost da redovna primanja izostanu, svakako će ga gledati kao problematičnog i neće mu rado davati pozajmice.

“Iako ne raspolažem pojedinačnim slučajevima da su banke koje posluju u Srbiji odbile zaposlene ruskih tvrtki za kredite, moguće je da se to događa, iz kuta procjene nesigurnosti klijenta u redovnoj otplati duga”, kaže Vladan Vasić, generalni tajnik Udruge banaka Srbije.

“Prije svega jer je to novac štediša banke, prema kome se mora ponašati odgovorno. Poslovna politika svake banke je dobrovoljnost u odobravanju kredita, jednako kao i u traženju pozajmice”, dodaje Vasić.

Vladine mjere
Vlada Srbije je nedavno reagirala kako bi se ovim kompanijama pomoglo i usvojila je mjere potpore tvrtkama pogođenima ukrajinskom krizom.

U pitanju je, kaže Vasić, mjera za kreditiranje gospodarstva uslijed produženog negativnog utjecaja pandemije korone, što će pomoći domaćim poduzećima čije je poslovanje usmjereno na tržišta Rusije, Ukrajine i Bjelorusije. Riječ je o podršci za oko 1400 kompanija.

Za sada politika banaka je takva da se kompanije procjenjuju kao rizične i kada je riječ o kreditima za ulaganje i kada su u pitanju radnici. Na popisu nepoželjnih kod banaka su odavno zaposleni u kladionicama.

Jednako ne vole kreditirati radnike kockarnica i kladionica čak i kada su im redovna primanja, kao i one koji koriste njihove usluge. “Banka može imati uvid u to da se neko internetski kladi i da takvog klijenta smatra nepouzdanim”, kaže Vasić.

Komentirajte prvi

New Report

Close