Ukupan pad broja oglasa za posao u 2023. godini u odnosu na prethodnu godinu iznosi šest posto, što ukazuje na određeni pad aktivnosti na tržištu rada, pokazuju najnoviji podaci portala Posao Infostud.

Prema podacima portala Poslovi Infostud, ukupno smanjenje broja oglasa za posao u 2023. godini u odnosu na prethodnu godinu iznosi šest posto, što ukazuje na određeni pad aktivnosti na tržištu rada.

Veliki izazovi
Jedan od segmenata koji je značajnije osjetio posljedice je IT sektor koji se suočio s izazovima optimizacije radne snage kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini. Kako se dodaje, posebno je važno napomenuti da je IT sektor, inače jedan od ključnih pokretača gospodarske aktivnosti, doživio najveći udar. Ovo područje doživjelo je najveći pad broja objavljenih pozicija za čak 50 posto u odnosu na godinu prije.

Promatrajući cjelokupno tržište rada, Infostud navodi da je u 2023. godini objavljeno 71.715 oglasa za posao, što predstavlja pad od šest posto u odnosu na 2022. godinu. S druge strane, kako dodaju, primjetan je porast broja jedinstvenih kandidata za 14 posto, gdje se u prošloj godini na natječaj za posao javilo 278.116 osoba.

Najviše oglašanih pozicija bilo je u područjima: trgovina/prodaja, IT, strojarstvo, administracija i skladište. Kada je riječ o konkretnim radnim mjestima, najviše prilika za zapošljavanje imali su prodavači, skladištari, vozači, radnici u proizvodnji, administrativni radnici i prodavači. Infostud navodi da je prethodno veliko regionalno istraživanje pokazalo da je plaća odlučujući faktor za kandidate pri odabiru željenog poslodavca.

Analizirajući najtraženija radna mjesta, podaci pokazuju da su se ponuđene plaće kretale od minimalnih do nekoliko tisuća eura.

No, gledajući maksimalne zarade koje su oglašavane, prodavačima se nudilo i do 250.000 dinara, a komercijalistima i do 350.000 dinara. Za ove dvije pozicije specifičan je iznos maksimalne plaće, ovisno o dodatnom postotku prodaje koji se ostvaruje na osnovnu plaću, pokazuju istraživanja.

S druge strane, skladištari su mogli zaraditi do 150.000 dinara, a administrativnim radnicima nudilo se maksimalno 180.000 dinara.

Manjkava statistika
Tržište rada djelomično je nedostižno statistici; stručnjaci smatraju da “dobro radi”, ali ističu i da ne može registrirati sve promjene svojim parametrima. UGS “Nezavisnost” već godinama inzistira da mjerenja tržišta rada uključuju i podatke o kvaliteti zaposlenosti jer njezino povećanje ne znači uvijek i gospodarski rast

Osim toga, različite baze podataka međusobno ne korespondiraju, a česte promjene metodologije koju domaća statistika mora slijediti kako bi podaci bili usporedivi sa svjetskim i europskim, otežavaju uočavanje trendova, što je problem za iskusne ekonomskih i drugih analitičara.

Ono što je vidljivo, pokazatelji na tržištu rada posljednja se dva desetljeća popravljaju, no teško je sagledati koliko povećanje zaposlenosti pridonosi rastu BDP-a i kvaliteti života.