Na srpskom bankarskom tržištu trenutno posluje devetnaest banaka. Službeno je na popisu Narodne banke Srbije još 20 banaka, jer formalno nije dovršeno spajanje AIK banke i Eurobank direktne. Broj financijskih institucija nije smanjen nikakvom administrativnom mjerom, već tržišnim ponašanjem samih banaka.

Konsolidacija tržišta

Kada su kamatne stope počele padati i dosegnule povijesno niske razine, profitabilnost je postala pitanje za male banke. Stoga su ih vlasnici odlučili prodati.

Nenad Gujaničić, broker “Momentum Securities”, kaže da smo posljednjih godina svjedoci ubrzane konsolidacije domaćeg bankarskog tržišta.

“Trenutačno prvih deset banaka drži oko 90 posto ukupne imovine. Niti jedna od preostalih banaka ne može dosegnuti udio od tri posto, što će u velikoj većini slučajeva značiti grčevitu borbu za opstanak u godinama koje su pred nama”, kaže Gujaničić za Politiku.

Dodaje da je prošla godina bila specifična po tome što je bila pravi eldorado za banke. Brzi rast kamatnih stopa omogućio je visoku razliku između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, pa su se “obogatile” i one banke koje nisu prepoznate na kreditnom tržištu. Kad bi ovakvi uvjeti mogli potrajati, vjerojatno nijedan vlasnik ne bi ni pomislio napustiti domaće tržište.

No, prošla godina bit će prije iznimka nego repriza, a moguće je da će u perspektivi banaka imati povećane troškove ako kamatne stope budu duže vrijeme visoke i bude veći broj korisnika kredita koji nisu u mogućnosti otplaćivati ​​svoje obveze, objašnjava Gujaničić stav banaka. Također, banke će s vremenom skuplje plaćati izvore sredstava i depoziti neće još dugo biti “po volji” kao lani.

“Sve manje banke vjerojatno će biti na meti većih igrača, jer je vrlo teško značajno povećati tržišni udio bez kupnje druge banke. Prošle smo godine vidjeli da je i Raiffeisen banka promijenila strategiju te je na tržištu kupila francusku Credit Agricole banku, iako je bila orijentirana isključivo na organski rast. Addiko banka, koja nema jasnu vlasničku strukturu, stoga je potencijalna meta i samim tim zanimljiva mnogim bankama koje su zainteresirane na ovaj način povećati svoj tržišni udio”, kaže Gujaničić.

Intesa banka ni nakon brojnih preuzimanja ne odustaje od liderske pozicije. Njezin tržišni udjel je najveći s oko 15,5 posto. Na drugom mjestu je OTP banka, s udjelom od 13,8 posto, u koju se “slilo” nekoliko banaka, poput Vojvođanske, koja je bila u grčkom vlasništvu, te francuske Société Générale banke.

Prodor AIK banke

AIK banka će uskoro biti na trećem mjestu. Sada, nakon preuzimanja ruske Sberbanke, ima 7,5 posto tržišnog udjela. Kada se završi spajanje s Eurobank directom, koja sada ima 5,3 posto udjela, AIK banka će “zauzeti” oko 12,8 posto tržišta. Slijedi Raiffeisen s 11 posto, pa UniCredit s 10 posto udjela. NLB Komercijalna banka trenutno ima 9,8 posto udjela. Slijede Poštanska štedionica s udjelom od oko 7,7 posto i Erste banka sa 6,3 posto.

Tržišni udio koincidira s profitabilnosti banaka. Jer najveće su banke prošle godine imale i najveću dobit, kada je bankarski sektor ostvario povijesno najbolji uspjeh od milijardu eura. Inače, ukupna aktiva bankarskog sektora, a to su sredstva koja banke plasiraju kroz kredite, na kraju prošle godine iznosila je 50,7 milijardi eura.