Koliko su električni traktori daleko od srpskih njiva?

Autor: Miroslav Kuskunović , 22. svibanj 2024. u 08:35
Sposobnost srpskih poljoprivrednika da realiziraju željene investicije ovisit će o tome kakva bude sezona i kako se budu kretale cijene poljoprivrednih proizvoda/Shutterstock

Veliki broj poljoprivrednika ne može sebi priuštiti obnovu stare mehanizacije bez financijske podrške.

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog sajma poljoprivrede u Novom Sadu je – održiva poljoprivreda, a jedna od niti koja će povezivati izložbe, panel diskusije i radionice za sudionike i izlagače je primjena novih, modernih tehnologija.

Posjetitelji će, između ostalih, mogu vidjeti robotiziranu mehanizaciju, kao i električne ili traktore koji kao pogonsko gorivo koriste vodik, ali sugovornici portala Biznis upozoravaju kako veliki broj poljoprivrednika i gospodarstava ne može sebi priuštiti obnavljanje stare mehanizacije bez financijske podrške kroz IPARD ili slične programe.

Inovacije u agraru
Partner ovogodišnjeg Međunarodnog sajma poljoprivrede je Europska unija, a Italija je jedna od tri zemlje sa najdužim stažom kada je riječ o prisutnosti na sajmu, kao i treći po veličini trgovinski partner Srbije. Direktor Novosadskog sajma Nikola Lovrić je za Biznis.rs, po završetku prezentacije talijanskog sudjelovanje ove godine, izjavio kako je posebno je zadovoljan upravo inovacijama koje će dočekati posjetitelje.

“Veliku pažnju obično privlači mehanizacija, a imamo nekoliko traktora koji su tek prikazani na sajmu u Hannoveru i evo već dolaze kod nas. Znanje i inovacije su temelj svega, učimo od Italije, želimo suradnju s Veronom i Bolonogom, kako bi u kontaktu s takvim centrima došli do ideja koje su održive i ostvarive, što je upravo u skladu s ovogodišnjom temom”, kaže Lovrić.

Na pitanje koliko brzo takve inovacije nađu put do srpskih njiva, odgovara da se već dugo dešava da se najskuplji kombajni i traktori prvi prodaju, i da su takvi strojevi daleko više od atrakcije za posjetitelje.

Direktorica Poslovnog udruženja uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije Marija Antanasković ranije je najavila da će na sajmu biti predstavljene inovacije poput robota AgAR, koji je nastao u suradnji kompanije FPM Agromehanika i Mašinskog fakulteta u Nišu, kao i traktori na električni i hidrogenski pogon koje “dovodi” IMT zajedno sa svojim vlasnicima, indijskim TAFE.

Na pitanje postoji li zainteresiranost domaćih poljoprivrednika za korištenje suvremene mehanizacije, Antanasković odgovara pozitivno i kaže kako se, primjera radi, već koriste kombajni koji prikupljaju podatke o žetvi koji se posle analiziraju kako bi se unaprijedila proizvodnja.

“Međutim, kada pogledamo strukturu korisnika poljoprivredne mehanizacije u Srbiji, vidimo polarizaciju, s jedne strane imamo mala gospodarstva i poljoprivrednike koji koriste staru mehanizaciju i nisu u mogućnosti da investiraju da bi nabavili nešto bolje, dok s druge strane postoje tvrtke i obiteljska gospodarstva koja koriste suvremene strojeve i oni su značajno ušli u primjenu suvremenih tehnologija”, kaže Antanasković.

Dodaje da će se zainteresiranost i spremnost za ulaganje najbolje vidjeti kada budu raspisani pozivi za dodijelu sredstava iz IPARD III programa za nabavku mehanizacije i traktora, što se očekuje na jesen.

“Treba imati u vidu da će sposobnost naših poljoprivrednika da iznesu željene investicije zavisiti i od toga kakva bude sezona i kako se budu kretale cijene poljoprivrednih proizvoda”, naglašava. Priliku da “pojačaju” investicije, ali i financiranje srpske poljoprivrede, vide i strane financijske organizacije.

Pristup financiranju
Prema riječima Antonio Ventresca, direktora beogradskog odjela talijanske Agencije za trgovinu (ICE), kada je riječ o inovacijama najvažnije je fokusirati se na suradnju u onim sektorima koje srpska poljoprivreda može primijeniti i prihvatiti.

Znamo da mali poljoprivrednici teško kupuju nove strojeve, zato želimo spojiti poljoprivrednike iz Srbije s proizvođačima iz Italije uz pomoć naših financijskih instrumenata, kako bi lakše nabavili suvremene strojeve, kazao je. Njegovo mišljenje je da posebno treba obratiti pažnju na preradu, pakiranje i distribuciju.

“Srbija je, primjerice, na trećem ili četvrtom mjestu na svijetu prema proizvodnji crvenog voća, a posebno maline, ali nema dugoročne vizije kako taj proizvod preraditi i ponuditi u modernom pakiranju međunarodnom tržištu”, upozorio je Ventresca.

Komentirajte prvi

New Report

Close