Tijekom prošle godine nastavljen je trend pada izvoza malina iz Srbije, kako tonažno tako i vrijednosno, što je zabilježeno i u 2022. godini.

S vrijednošću od oko 280 milijuna eura, izvoz u 2023. za trećinu je manji nego u 2021., pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS), piše Nova ekonomija.

Negativna statistika
U istom razdoblju pao je i uvoz tog voća u Srbiju, gdje tradicionalno dominiraju maline proizvedene u Bosni i Hercegovini. Maline se u Srbiji često nazivaju “crvenim zlatom”, iako su malinari posljednjih godina u nezavidnom položaju zbog niže otkupne cijene ploda.

Izvoz malina iz Srbije u posljednje tri godine bio je najveći u 2021. godini, iznosio je 99.861 tona (od čega 1.900 tona svježih malina) i tada je vrijedio najviše – 431,88 milijuna eura (ukupno, smrznutih i svježih).

Već sljedeće, 2022. godine (kada malina dostiže rekordnu cijenu u otkupu od proizvođača, koja se kretala od 500 do preko 600 dinara po kilogramu), izvoz tog voća pao je na gotovo 68.752 tone (od čega 1.387 tona sveže maline), a ukupno je vrijedio 378,98 milijuna eura (oko 50 milijuna eura manje nego godinu prije).

Pad izvoza nastavljen je i tijekom 2023. godine, gdje je u razdoblju od siječnja do studenoga izvezeno 65.995 tona (970 tona svježih malina), ukupne vrijednosti 280,39 milijuna eura. Iz Bosne i Hercegovine uvezene su samo smrznute maline – 2021. godine 4.951 tona u vrijednosti od 22,22 milijuna eura, sljedeće 2022. godine 2.327 tona u vrijednosti od 11,45 milijuna eura, a od siječnja do studenog 2023. godine 1.450 tona u vrijednosti od 4,68 milijuna eura, pa je uvoz malina iz Bosne i Hercegovine u Srbiju također smanjen.

Ukupan uvoz smrznutih i svježih malina u Srbiju u 2021. iznosio je 6.716 tona i (od čega 43 tone svježih malina) vrijedan je 30,69 milijuna eura.

Tijekom 2022. godine Srbija je uvezla 2.354 tone smrznutih i svježih malina (od toga 500 tona svježih malina) i taj je uvoz bio vrijedan ukupno 20,38 milijuna eura.

Od siječnja do studenog 2023. godine uvezeno je 3.232 tone smrznutih i svježih malina (od toga 51 tona svježih malina), ukupne vrijednosti 10,5 milijuna eura. Podaci pokazuju da je i uvoz pao, ali je prošle godine bio nešto veći nego 2022. godine.

Situacija na tržištu nije povoljna za sektor malinarstva u Srbiji, tako da u narednim godinama ne treba očekivati ​​veliku zaradu od prodaje i izvoza ovog voća. U takvoj situaciji, uz sve moguće uštede, trebat će pomoći kako bi opstala mala domaća proizvodnja, a posljedično i mnoga sela koja žive od voćarstva.

Pad proizvodnje
“Najvažnije je održati domaću proizvodnju malina. Ako dopustimo da se proizvodnja malina i dalje smanjuje, ostat ćemo bez Zapadne Srbije (veliki dio proizvodnje se obavlja u tom dijelu Srbije). Najlakše je reći ‘dižemo ruke’”, rekao je Zoran Rajić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu.

Iz malinarskih je redova nedavno poručeno kako “ne očekuju velike zarade”. od malina u narednim godinama”.