Prema podacima Narodne banke Srbije (NBS) u prvih pola ove godine građani na privremenom radu u inozemstvu kući su poslali otprilike 2,1 milijarde eura ili 30 posto više novca nego u istom razdoblju 2021., piše Euronews, a prenosi portal blic.rs.

Samo globalni servisi
Narodna banka Srbije vodi Jedinstveni registar korisnika novčane doznake u kojem se vode podaci samo o korisnicima novčanih doznaka koje pristižu putem globalnih servisa za brzi prenos novca Western Union, MoneyGram, Ria, ali ne i o osobnim transferima građana preko računa u bankama. U tom je registru trenutno 1.116.053 korisnika koji su primili novac iz inozemstva i 470.713 korisnika koji su slali novac u inozemstvo.

Već godinama, najviše doznaka stiže iz Njemačke, pa je i ove godine 26 posto novca stiglo iz ove zemlje. Na drugom mjestu je Švicarska s 13%, a slijede Austrija s 10% i SAD sa 7%. NBS koristi metodologiju platne bilance Međunarodnog monetarnog fonda, prema kojoj su doznake obuhvaćene kroz stavku osobni transferi – doznake radnika, mirovine i druga socijalna primanja, kao i pomoći i darove iz inozemstva, upućene fizičkim osobama rezidentima Srbije.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić kaže da su doznake važne za privredu i ukazuje da je dobro što, poslje blagog pada u korona pandemiji, njihov iznos ponovo raste. Napominje da se u Srbiju godišnje slije 3-3,5 milijarde eura od tih doznaka koje su bitan dio ekonomskih aktivnosti.

Država se ne mora truditi
“Još iz vremena Jugoslavije, od kada je otvorena mogućnost da naši radnici idu na rad u zapadnu Europu, doznake imaju veliki značaj za našu ekonomiju, odnosno za platnu bilancu zemlje. To popravlja bilancu Srbije jer taj novac stiže u zemlju, a država se ne mora truditi oko njega”, objašnjava prof. Savić.

Ukazuje da je značaj doznaka i u tome što se taj novac nerijetko koristi za otvaranje novih malih biznisa, ali i za renoviranje kuće, kupnju automobila što implicira da ima veliku važnost i utiječe i na potrošnju domaćinstava.

“To je značajan iznos, a za razliku od zaduživanja, državu ništa ne košta. Za privredu je od velike koristi jer netko od tog novca ulaže u posao u Srbiji”, napominje prof. Savić.

Prema podacima Narodne banke Srbije, u prvih šest mjeseci ove godine priljev od ino doznaka iznosio je 2,16 milijardi eura, što je za 31,8% više u odnosu na priljev od 1,64 milijarde eura koliko je zabiježeno u prvoj polovini 2021.

Prošle godine se u Srbiju slilo 3,635 milijardi eura od ino doznaka, a u NBS-u objašnjavaju da je utjecaj pandemije bio privremen i da je oporavka počeo već u poslednjem tromesečju 2020., dok je u 2021. priljev doznaka za 3,4% bio veći nego u pretpandemijskoj 2019.

Procjena Svetske banke je da je 2019. godine u Srbiju stiglo oko 4,2 milijarde dolara iz dijaspore, što je više od 7 posto BDP-a. Te godine količina novca koji su poslali gastarbajteri, ili je stigao kao inozemne mirovine, bio je veći od novca koji su u Srbiji uložili u tvornice i druge biznise svi strani investitori.