Tijekom prošle godine država Srbija je iz budžeta potrošila 122 milijarde dinara (više od milijardu eura) netransparentno preko tekuće proračunske rezerve, objavio je Fiskalni savjet u Ocjeni završnog računa proračuna za 2022. godinu.

Za polovicu su objavljene odluke u Službenom glasniku, ali druga polovina ili čak 500 milijuna eura, navodi Fiskalni savjet, je potrošena pod oznakom povjerljivo i ne zna se tko je i na što potrošio.

Nema transparentnosti
“Osnovni problem je to što su ove procedure daleko manje transparentne od procedura po kojima se usvajaju proračun i rebalans, pa samim tim i prolaze mnogo blaži stupanj kontrole. Za upotrebu tekuće rezerve, zapravo, potrebno je samo da Vlada donese rješenje na sjednici, dok trošenju iz budžeta i rebalansa legitimitet daje Narodna skupština”, napominje se.

Sredstva potrošena preko tekuće proračunske rezerve u 2022. praktično su dvostruko veća od maksimuma na koji ukazuje Zakon o budžetskom sistemu. “Naime, članom 69 Zakona o budžetskom sistemu propisan je maksimalni iznos koji može biti opredijeljen na ime tekuće proračunske rezerve i on iznosi “najviše četiri posto ukupnih prihoda i primanja od prodaje nefinancijske imovine za proračunsku godinu”.

Iznos od četiri posto prihoda i primanja od prodaje nefinancijske imovine u Zakonu o budžetu za 2022. godinu prevodi se u oko 60 milijardi dinara, dok je tekućom proračunskom rezervom u 2022. godini preraspodijeljeno preko 120 milijardi dinara”, navodi se u ocjeni Savjeta.

“Uvjerljivo najveći dio ostaje potpuna nepoznanica; konkretno, za preostalih skoro 44 milijarde dinara (oko 370 milijuna eura) na temelju informacija iz Završnog računa ne može se ući ni u kakav trag u koje sektore su otišle i za koje namjene. Za najveći dio, zapravo, ne može se čak utvrditi ni koji proračunski korisnik ih je realizirao, pošto su proračunski korisnici koji su sudjelovali u transakcijama generički nazvani “Organi državne uprave, upravni okruzi i Vlada”, bez ikakve bliže odrednice”, zaključuje Savjet.

Osim toga, Savjet je ocijenio kako završni račun za 2022. godinu ukazuje na ozbiljne propuste u planiranju proračunskih rashoda. Prema njihovoj ocjeni, rashodi su probili inicijalni budžetski okvir za čak 262,2 milijarde dinara (što je preko 2,2 milijarde eura).

Ovo je odstupanje od 15 posto od originalnog proračuna, najvećim dijelom zbog toga što su neto proračunske pozajmice izvršene u iznosu koji je bio 15 puta veći od planiranog. Neto proračunske pozajmice su planirane na 13 milijardi, a ostvarene u visini čak 202,2 milijarde dinara. Ovdje je obuhvaćena državna pomoć Srbijagasu i EPS-u od skoro 190 milijardi dinara (1,6 milijardi eura).

Također, Vlada je nedugo nakon usvajanja proračuna za 2022. godinu donijela niz fiskalnih mjera kojim je izvan plana predviđeno trošenje oko 50 milijardi dinara. Ovi troškovi su uključeni u proračun tek rebalansom budžeta krajem 2022. godine. I na rashodnoj strani Savjet je uočio značajna odstupanja u pojedinim dijelovima budžeta.

Zaštita okoliša
To se prije svega odnosi na projekte zaštite okoliša koji nisu realizirani kako je planirano. Za projekt “Čista Srbija” planirano je 12,5 milijardi dinara, a potrošno je samo 4,7 milijardi ili 38 posto.

Taj plan je obuhvaćao izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kanalizacijske mreže i deponija sa tretmanom čvrstog otpada u 69 jedinica lokalne samouprave. I drugi programi vezani za ekologiju nisu realizirani u iznosu koji je planiran.