‘Farme propadaju, potrebna je hitna pomoć države’

Autor: Miroslav Kuskunović , 25. siječanj 2023. u 07:00
Cijena tovljenika samo tijekom dva mjeseca porasla je na 230 do 240 dinara po kilogramu žive vage/ROBERT ANIĆ/PIXSELL

Srpski proizvođači goveda i svinja uputili ozbiljno upozorenje o stanju u sektoru.

Vlasnici farmi svinja i goveda u Srbiji upozorili su u ponedjeljak kako taj sektor poljoprivrede propada i da je potrebna hitna pomoć države, budući da im subvencije za prošlu godinu nisu isplaćene, a prerađivači mlijeka spuštaju otkupne cijene mlijeka i sve više uvoze jeftino mlijeko iz EU.

Vlasnica farme krava iz okolice Kikinde Olivera Latinović rekla je za srpske medije kako joj država za prošlu godinu duguje oko tri milijuna dinara na osnovu subvencija za matična grla, dok je subvencija za krave koje su se prošle godine prvi put otelile, ukinuta.

Radne grupe
“Država je najavila opet formiranje neke radne grupe za izradu strategije za povećanje stočnog fonda, ne znam što će radna grupa kad država nije isplatila subvencije za prošlu godinu ni za 50 posto velikih proizvođača, samo meni duguje tri milijuna dinara, a milijun dinara ne priznaje”, rekla je Latinović.

Dodala je da su mljekare počele smanjivati cijenu mlijeka, prošlog mjeseca za pet dinara, a očekuje se da će to ići i dalje naniže jer se mlijeko uvozi i pojavio se višak na domaćem tržištu. Mljekare su, kako je rekla, podigle cijenu mlijeka prošle jeseni, u trenutku kada je prijetila nestašica i njoj plaćaju oko 75 dinara po litri, što je jedna od najboljih cijena, zbog količine koju proizvodi i kvalitet, a pojedini proizvođači za litru dobiju i 40 dinara.

Dodaje kako je hitna mjera koju bi trebalo odmah provesti da država isplati subvencije koje duguje za prošlu godinu. Istakla je da bi druga hitna mjera za proizvođače mlijeka bila kontrola uvoza, prije svega kontrola kvaliteta, jer su neki trgovački lanci prodavali 12 litara za 1.000 dinara.

Vlasnik farme svinja u okolini Srbobrana Veselin Eraković rekao je da je cijena tovljenika samo tijekom dva mjeseca porasla na 230 do 240 dinara po kilogramu žive vage i da je ta cijena osiguravala manju zaradu, a da je pala i sada je oko 200 dinara. Eraković je rekao da je za proizvođače svinja veliki problem uvoz i da je tijekom prosinca uvezeno oko 3.000 tona smrznutog mesa, što je smanjilo potražnju na domaćem tržištu.

4000

proizvođača junadi Srbija je izgubila za godinu i pol dana

Bez modifikacija
Stručni konsultant Udruženja uzgajivača svinja Srbije i Unije uzgajivača svinja Srbije Sanja Čelebićanin na sastanku je izjavila da bi urgentne mjere države, kako bi se spriječilo propadanje tih proizvođača, bile kontrola uvoza i kvaliteta uvoznog mesa. Domaći proizvođači mesa imaju 30 posto povećane troškove proizvodnje svinja, jer ne koriste hranu u kojoj ima genetski modificirane soje.

“Proizvođači svinjskog mesa u Španjolskoj i Portugalu koriste 100 posto genetski modificiranu hranu, u Njemačkoj je hrana 89 posto modificirana, a jedine zemlje koje ne koriste tu hranu u Europi su Švedska i Srbija. Ne kažem da je takvo meso modificirano, nema znanstvenog dokaza da je štetno, ali to potrošači trebaju znati i takvo meso mora biti deklarirano”, rekla je Čelebićanin.

Dodala je da domaće svinjsko meso, za čiju se proizvodnju ne koristi modificirana stočna hrana, treba da ima oznaku više kvalitete. Ona je rekla da bi za revitalizaciju sektora uzgoja svinja u Srbiji trebalo povećati subvencije po grlu, uvesti određene povlastice za energente i kontrolirati uvoz. Proizvođači ističi da je trend smanjenja otkupnih cijena svinja na stočnim sajmovima u zemlji uočen još sredinom prosinca, a rezultat se konačno može osjetiti i u mesnicama.

Na stočnim sajmovima, prema analizi Sistema tržišnih informacija (STIPS-a) cijene svinja su u velikom broju gradova u Srbiji bile u padu. Jasno je što o tome misle proizvođači, budući da je cijena tovljeni svinja, u periodu od mjesec dana, sa 240 dinara, snižena i na manje od 200 dinara. Agrarni analitičar Čedomir Keco kaže da trenutni trendovi nikako ne pogoduju farmerima.

“Jedno vrijeme svinje su bile skuplje od junadi, što je potvrda višegodišnje oscilacije cijena i to je utjecalo na pad proizvodnje u oba sektora. Kod junadi smo za godinu i po dana izgubili 4000 proizvođača, toliko njih je prestalo toviti. Iako je za potrošače ovo dobra vest, proizvođači su pod pritiskom da dođu do kvalitetnog kukuruza za ishranu životinja kao i da ostale komponente budu prihvatljive za pravljenje stočne hrane.

Keco napominje kako ova situacija može potrajati jer kada je manja potrošnja mesa velike klaonice koje imaju svoje farme kolju svoje tovljenike i potpuno obustavljaju otkup sa tržišta. To utječ na pad cijena, a klaonice se potom pojavljuju na tržištu na kome su oborili cijene, kazao je Keco. I on smatra kako nema oporavka stočarstva, i to u svim sektorima, bez ozbiljne ekonomske analize u ministarstvu, a to neće ići bez nadoknade svih potraživanja koje država ima prema proizvođačima.

Komentirajte prvi

New Report

Close