Europska, regionalna i srpska ‘zelena elita’ okupila se u Beogradu

Autor: Nadja Irena Fišić , 19. rujan 2022. u 07:00
Jedan od najposjećenijih panela bio je onaj na temu Financiranje projekata/MITAR MITROVIĆ

Održana konferencija OIE Srbija 2022 s naglaskom na regulativu i izvore financiranja.

Konferencija “OIE Srbija 2022” održana je u Beogradu uz ogroman interes i prepunu salu hotela Metropol. Konferenciju posvećenoj zelenoj energiji, trenutnoj energetskoj krizi, izazovima i financiranju, organiziralo je Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije, uz podršku Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i organizacije WindEurope.

Okupili su se predstavnici srpskih državnih institucija, najvećih svjetskih kompanija, banaka, investitori i ambasadori, te se tražila stolica više.

Jer nadolazeća zima i svjetska kriza nametnule su naprosto obnovljive izvore energije kao rješenje kojem se treba posvetiti u potpunosti. Predsjednik udruženja OIE Srbija, Miloš Colić, istaknuo je na početku da nove elektrane iz obnovljivih izvora ne mogu više čekati na izgradnju.

Potreba regulative
“Država treba što prije donijeti regulativu. Obnovljivi izvori energije su šansa da se izađe iz energetske krize”, poručio je Colić. Energetska sigurnost je i nacionalna sigurnost, poručio je na otvaranju Zoran Lakićević, državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike. Kako je rekao, iako nijedna aukcija do sada nije napravljena, a kompletna regulativa je tu.

Dodao je kako je 2 milijarde eura potrebno ove zime kako bi se uvezlo dovoljno struje za Srbiju, te još milijardu za uvoz plina, pa je svaki euro uložen u obnovljive izvore energije dobra investicija.

Foto: MITAR MITROVIĆ

“Do 2030. godine predviđa se proizvodnja 41% energije iz obnovljivih izvora”, podsjetio je Lakićević i najavio da je drugi tjedan predviđeno potpisivanje programa EBRD o uvođenju obnovljivih izvora energije u toplane u 10 gradova u Srbiji.

Regionalni direktor Europske banke za obnovu i razvoj za Zapadni Balkan (EBRD) Matteo Colangeli rekao je kako su posvećeni razvoju ovog sektora u Srbiji i podržavaju razvoj prilika za investitore kako bi se osigurala energetska sigurnost i stabilnost u Srbiji. Generalna direktorica Elektromreža Srbije Jelena Matejić naglasila je da EMS nije protiv obnovljivih izvora.

“Doprinos Elektromreža Srbije razvoju obnovljivih izvora je 40%. Naš veliki Đerdap spada u obnovljive izvore energije, a preko su nam potrebni novi projekti iz obnovljivih izvora”, rekla je Matejić.

Financiranje projekata
Jedan od najposjećenijih panela bio je onaj na temu Financiranje projekata OIE iz perspektive vodećih banaka i bankara na kojem su raspravljali Nikola Vuletić – predsjednik Izvršnog odbora UniCredita, Matteo Colangeli iz EBRD-a, Nikola Stamenković, – član Izvršnog odbora ERSTE banke Igor Anić član odbora ProCredit banke i Dimitar Enchev suosnivač i direktor CWP Globala. Svi su se složili u jednom – obnovljive izvore energije i dalje treba financirati i dići ulaganja na višu razinu.

“Prije 12 godina bili smo pioniri, jer smo mi bankari odlučili ulagati u obnovljive izvore energije. Morali smo međutim naučiti razumjeti i pravne probleme. Sada ćemo se prilagoditi opet.

U naredna dva mjeseca objavit ćemo okvire financiranja. Optimisti smo i planiramo u naredne tri godine ući u tri milijarde eura investicija. Energetska efikasnost je po nama trend koji je značajan. Trenutno imamo manjak struje, uvozimo je, a proizvodimo iz najštetnijih ekoloških izvora.

Okupili su se predstavnici srpskih državnih institucija, najvećih svjetskih kompanija, banaka, investitori i ambasadori/MITAR MITROVIĆ

Uz to trošimo dva i pol puta više od prosjeka Europske Unije. To vrijeme mora biti iza nas, nemamo više taj luksuz. Zalažemo se za termalnu učinkovitost poput grijanja na daljinski, i ulaganja u kvalitetne fasade koje ne rasipaju energiju, te je ERSTE do sada uložila 30 milijuna eura u poboljšanje energetske efikasnosti,” naglasio je Nikola Stamenković iz ERSTE banke.

Gost iz Hrvatske

Konferenciji je prisustvovao i Ivan Komušanac iz Hrvatske, koji u Bruxellesu radi kao savjetnik za elektrifikaciju u gospodarskoj europskoj udruzi WindEurope. Njegov je zadatak praćenje regulacija vezane za vjetroelektrane u Europi, trendovima vjetroagregata te korporativne ugovore o otkupu električne energije (cPPA). Za Poslovni Dnevnik izjavio je kako treba ubrzati investitore, ali i udobrovoljiti političare na suradnju. 'Čudno je vidjeti da zemlje puno sjevernije od nas, poput Danske, Švedske ili Poljske, imaju puno više solara nego Hrvatska ili Srbija. Imamo postojeći potencijal hidroelektrana koji ćemo nastaviti koristiti, a kad se on spoji s vjetroelektranama i solarima, to omogućuje sustav koji će se lako regulirati,' rekao je Komušanac i naglasio kako bi suradnja oko novih izvora energije u samoj regiji trebala biti veća. 'Mi ovdje kasnimo, dok se u nekoliko zemalja EU zajednički radi na projektima. Imali smo primjer Danske i Njemačke koje su napravile vjetroelektranu na moru koja je povezana s jedne strane na danski, a s druge na njemački sustav. Takvih stvari želimo više. U Hrvatskoj vidimo moguću suradnju s Italijom, na sjevernom Jadranu. Što se tiče razvoja novih izvora energije suradnja treba biti bolja, no što se tiče razvoja mreže tu je suradnja odlična. Jer što imate više vjetroelektrana i solara u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, to utječe i na srpski sustav, slovenski ili mađarski. Svi zajednički radimo na tome i to je primjer dobre prakse. Ali treba i malo političke volje i dovesti još investitora,' uputio je Komušanac.

Komentirajte prvi

New Report

Close