Kako javlja Tanjug, poslije značajnog usporavanja u 2022. godini, program ekonomskih reformi (ERP) Srbije predviđa da će ekonomski rast postepeno ubrzavati u periodu od 2023. do 2025. godine, navela je Europske komisije u izvještaju o ERP.

U dokumentu koji je Europska komisija objavila u srijedu stoji da je pod utjecajem ekonomskih posljedica rata u Ukrajini, posebno na inflaciju kroz cijene energije i hrane, realni BDP usporio na 2,3% u 2022. godini, s privatnom potrošnjom i akumulacijom zaliha kao glavnim pokretačima rasta.

Program predviđa da će se ekonomski rast i dalje kretati umjerenom brzinom od 2,5% u 2023. godini i postepeno ubrzati na 3,5% u 2024. godini i 4% u 2025. godini, čime će se uveliko vratiti na stope rasta prije pandemije, navela je EK.

Fiskalna strategija
Potrošačka inflacija nastavila je rasti postupno tijekom 2022. godine, ali i dalje, dostigavši 16,2% u ožujku, no očekuje se da će do kraja prve polovine 2023. ipak uslijediti pad i da će se vratiti u ciljani raspon (3%) prema kraju 2024. godine.

Visoki troškovi uvoza energije i prekidi u proizvodnji u domaćoj elektroprivredi, izazvali su oštar rast deficita na tekućem računu u 2022. godini i program predviđa da će ostati iznad 6% BDP-a u razdoblju od 2023. do 2025. godine.

U kontekstu nastavka visoke neizvjesnosti, izgledi za rast su, kao i na drugim mjestima, podložni nizu rizika u vezi s ratom u Ukrajini i povezanim geopolitičkim tenzijama, kao što su daljnje fluktuacije cijena energije i globalna ograničenja trgovine, ali i prekidi u lancima opskrbe, uporna visoka inflacija i daljnje pooštravanje financijskih uvjeta.

Fiskalna strategija predviđa postupno poboljšanje proračunske bilance i daljnje smanjenje duga u srednjem roku.

U 2022. godini, proračunski deficit opće države smanjen je za jedan postotni bod na 3,1% BDP-a, s obzirom na visoku fiskalnu podršku državnim energetskim poduzećima i niz ad hoc mjera troškova, koje su uglavnom nadoknadili učinci poboljšanja bilance uslijed visoke inflacije.

Proračun za 2023. godinu ima za cilj umjereno daljnje smanjenje deficita uz pomoć nižih mjera energetske podrške. Predviđa se i daljnja postupna fiskalna konsolidacija zasnovana na rashodima kako bi se proračun uskladio s novim pravilom o deficitu.

Što ometa konkurentnost?
Prema EK, uloga države u gospodarstvu i dalje je široko rasprostranjena i postoji potreba da se poboljša transparentnost, procjena i određivanje prioriteta javnih investicija. Ukazuje se da neformalna ekonomija ostaje značajna prepreka razvoju snažnog poslovnog sektora i konsolidaciji funkcionalne tržišne ekonomije. Konačno, Srbija ostaje u velikoj mjeri ovisna o ugljenu, a dugoročna strategija koja kombinira energetske i klimatske ciljeve treba bi se usvojiti tijekom 2023. godine.

Konkurentnost Srbije i dalje ometa zagađujući i neučinkovit energetski sektor, koji nije adekvatno reguliran pa neučinkovita upotreba energije ostaje velika briga. Još su potrebne i velike investicije u modernizaciju energetske infrastrukture u zemlji i smanjenje ugljičnih emisija, navela je Europska komisija u svom izvještaju, navodi Tanjug.