Premda nakon prodaje oko šest posto dionica Naftne industrije Srbije (NIS) ruski državni gigant Gazpromnjeft više nije većinski vlasnik kompanije, većinski paket i dalje kontrolira Moskva jer je kupac – Gasprom, majka-tvrtka Gazpromnjefta.

Više od 10 milijuna dionica NIS-a Gazpromnjeft je prodao Gaspromu trgovanjem na Beogradskoj burzi za oko 7,2 milijarde dinara, odnosno oko 61 milijun eura. Sada dvije ruske kompanije posjeduju većinu dionica NIS-a – 56,15 posto. Država Srbija raspolaže sa 29,87 posto akcija, OTP banka oko pet posto, dok je oko deset posto u vlasništvu malih akcionara.

Zahvaljujući tome što je Gasprom otkupio dio dionica od vlastite tvrtke Gazpromnjefta, Rusi su se zaštitili da u slučaju uvođenja potpunog embarga na uvoz njihove nafte u Europsku uniju, NIS ne bude “kolateralna šteta”.

Europska unija je u srijedu uvela šesti paket sankcija Moskvi, koji se između ostalog odnosi i na postepeni potpuni prekid uvoza ruske nafte i naftnih derivata do kraja ove godine. Srbija je u ovom trenutku izuzeta od zabrane transporta nafte kroz zemlje Europske unije trećim poduzećima koja su u vlasništvu ruskih kompanija pod sankcijama zbog rata u Ukrajini.

Moskva sebe štiti
U slučaju primjene propisanih mjera iz šestog paketa sankcija EU naspram Rusije, koji podrazumijeva potpuni embargo, pitanje je bi li Bruxelles u novonastaloj situaciji i dalje tumačio da NIS u većinskom vlasništvu Gazpromnjefta, koji je pod sankcijama, može da dobivati i kupovati naftu s područja Europske unije.

Međutim, s obzirom na to da Gasprom nije među ruskim kompanijama koje su pod embargom EU, NIS ne se može naći pod udarom embarga, jer Bruxelles ne bi mogao protumačiti da je u većinskom vlasništvu privrednog subjekta pod sankcijama.

Odvjetnik Branko Pavlović izjavio je za Danas da je potez Moskve logičan jer tako validno štiti svoje poslovne interese u Naftnoj industriji Srbije.

“Sasvim je jasno da je to učinjeno kako se ne bi dogodilo da NIS-u bude uskraćena mogućnost snabdijevanja naftom i derivatima pod obrazloženjem da je Gazpromnjeft kao većinski vlasnik na listi kompanija pod sankcijama. Prodajom dijela dionica Gaspromu, to više nije slučaj, jer ta kompanija nije pod sankcijama Brisela.

Dakle, razlog za uvođenje sankcija na osnovu onoga što trenutno po tom pitanju propisuje Europska unija ne postoji, a istodobno ruske državne kompanije i dalje imaju kontrolu većinskog paketa akcija u NIS-u”, pojašnjava odvjetnik Pavlović.

NIS nije ugrožen
Ekonomist Milan R. Kovačević također ističe da nakon što je Gazpromnjeft prodao dio akcija Gaspromu, Naftna industrija Srbije ne može biti na bilo koji način ugrožena stupanjem na snagu sankcija iz šestog paketa EU.

“Međutim, to bi se moglo dogoditi ako Europska komisija i Gasprom stavi na listu ruskih kompanija pod embargom. Stoga bi mnogo bolja zaštita NIS-a od uvođenja sankcija bila ta da je Vlada Srbije ponudila da kupi dio njegovih akcija od Gazpromnjefta”, naglašava ekonomski analitičar Kovačević.