O ovogodišnjoj sezoni sajmovanja, posljedicama pandemije i planovima razgovarali smo sa Slobodanom Cvetkovićem, generalnim direktorom renomiranog Novosadskog sajma.

Kakva su očekivanja od sajma, nakon što je pandemija pokvarila posljednje dvije godine poslovanja?
Naša najveća i najznačajnija priredba, 89. međunarodni poljoprivredni sajam bit će održan od 21. do 27. svibnja uz sve dobro poznate segmente. Raduje nas činjenica da će ovogodišnji Poljoprivredni sajam, bar prema najavama izlagača, biti maksimalno ispunjen i da će posjetitelji moći bez posebnih epidemioloških mjera razgledavati i dogovarati poslove.

Očekujemo da će ovogodišnji Poljoprivredni sajam imati veoma veliku posjećenost, jer su ljudi poslije dvije traumatične godine željni susreta, novih stvari, a novosadski Poljoprivredni sajam upravo je takvo mjesto.

Iskoristio bih priliku da napomenem da smo mi, u vrijeme održavanja jesenskog Poljoprivrednog sajma, u prilično kompliciranoj epidemiološkoj situaciji, pokazali kao organizator sigurnih događaja, jer smo osigurali okruženje za izlagače, za posjetitelje, sudionike priredbi i zaposlene.

Bio je to prvi veliki događaj takvog karaktera, organiziran u Covid ambijentu u Europi uz odgovarajuće mjere zaštite. Međunarodni poljoprivredni sajam bit će održan na tradicionalan način – u halama, na otvorenom prostoru i u Kongresnom centru Novosadskog sajma. Pandemija je ostavila trag u poslovanju ne samo u našoj sajamskoj kući, već i u cijelom svijetu.

Novosadski sajam je i u takvim specifičnim okolnostima pronašao put organiziranja događaja, pa smo tako na našoj web platformi ExpoOnline.rs u virtualnom okruženju, pružili mogućnost poduzetnicima da u izazovnim vremenima ostvare komunikaciju s tržištem.

Koliko očekujte izlagača, koliko država, posjetitelja? Tko je zemlja partner i koje novitete očekujete na sajmu?
Ove godine, vlada posebno veliki interes za poljoprivredni sajam, o čemu svjedoče prijave izlagača iz Srbije i inozemstva kao i najavljene kolektivne posjete. Nastupe su nam do sada potvrdili izlagači iz Mađarske, Italije, Češke, Nizozemske, Španjolske, Turske, Indonezije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Danske, Rumunjske, Poljske, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Austrije…

Kolektivne izložbe će organizirati Mađarska, Češka, Italija, Nizozemska, BiH, Crna Gora, Španjolska, Indonezija, dok je premijerno objedinjen nastup najavio i Maroko. Također, postoji veliki interes Angole da sudjeluje ove godine. Poljoprivredni sajam će biti realiziran sa zemljom partnerom – Mađarskom, koja je 2010. godine bila i prva zemlja partner ove priredbe.

Kako se posljednjih godina Novosadski sajam profilirao koje su Vam manifestacije najbolje i najprofitabilnije i osjetite li pad sajamski događanja pojavom digitalnih tehnologija?
Međunarodni poljoprivredni sajam je najveći agrobiznis događaj u ovom dijelu Europe i brend je sam za sebe i svakako jedna od važnijih manifestacija u regiji. Desetljećima unazad predstavlja mjesto okupljanja, promocije i afirmacije kompanija i drugih važnih subjekata kako za domaće proizvođače, tako i za one iz svijeta i regije.

Međutim, mi i pored najvažnije poljoprivredne priredbe organiziramo i druge važne događaje koje imaju svoje posjetitelje, kao što su Međunarodni sajmovi “Lorist”, Međunarodni sajam knjiga i obrazovanja “Putokazi” koji organiziramo istovremeno. Kao i Međunarodna izložba zlatarstva i časovničarstva “Sjaj”, Međunarodni sajam turizma koji će ove godine biti priređen u studenom.

Svjesni smo vremena u kome živimo i da će novi koncept življenja biti uvjetovan novim digitalnim sadržajima. Sklon sam vjerovati da će i pored globalne tehnologije, sajamsko poslovanje i dalje biti temeljeno na izravnim, osobnim kontaktima na kojima posjetitelji, pored toga što dolaze da vide najnoviju tehnologiju, prošetaju s porodicom i prijateljima iskoriste i priliku da vide izložene eksponate i fotografiraju se s njima, dobiju potrebne informacije i upoznaju se s drugim ljudima.

Kao što sam i ranije napomenuo, godine poslovanja u vrijeme pandemije, za nas su bile pravi izazov i stavile su nas u poziciju da razmišljamo “out of the box”. Zato smo i kreirali web platformu ExpoOnline.rs na kojoj smo u virtualnom svijetu uspjeli spojiti veliki broj firmi i tržište u okolnostima koje su se nametnule i mislim da smo uspjeli odigrati najvažniju ulogu koju Sajam inače ima, da spaja ljude.

U skladu s vremenom u kojem živimo osjetili smo potrebu da ove godine organiziramo sajam posvećen informacijskim tehnologijama, našu novu sajamsku priredbu “Vibe Factory Festival”, upravo posvećenu digitalnim tehnologijama.

Koliko na sajmu poljoprivrede sudjeluje hrvatskih kompanija i udruženja? Postoji li suradnja Novosadskog sajma sa sajmovima u Hrvatskoj?
Prema podacima kojima ja raspolažem, na Poljoprivrednom sajmu,unazad nekoliko godina, imamo jako lijepu suradnju s brojnim hrvatskim kompanijama koje sudjeluju kao direktni izlagači i suizlagači kao i dugogodišnju suradnju s Hrvatskom gospodarskom komorom.

Teško je reći koliki je točan broj hrvatskih kompanija i udruženja koja sudjeluju, jer kod nas se ne predstavljaju samo direktni izlagači, već firme i udruženja sudjeluju i kao suizlagači ili kao indirektni izlagači. Suradnja sa sajmovima Hrvatskoj za sada ne postoji, ali to ne znači da je suradnja nemoguća. Ovo je možda i odlična prilika da pozovemo kolege iz Hrvatske da nam se jave da uspostavimo neku buduću suradnju.

U kom smjeru ide srpska poljoprivreda. Prati li sajam sve što se događa u sektoru i pomaže li poljoprivrednicima da se informiraju o novitetima u svijetu?
Srpska poljoprivreda ubrzanim koracima prati sve svjetske trendove, a priredbe kao što su Međunarodni poljoprivredni sajam imaju veliku ulogu u ubrzavanju transfera znanja i upoznavanju s novim tehnologijama! S obzirom na to da se jedina nacionalna izložba stoke upravo dešava na ovom sajmu, moguće je upoznati se s najkvalitetnijim grlima mesnih i mliječnih vrsta, a na danu voćara pratiti trendove u voćarstvu.

Od skora smo uveli i dan povrtlara, tako da Novosadski sajam aktivno sudjeluje u procesima oplemenjivanja znanja i vještina iz sektora poljoprivrede i sve to u suradnji sa sve tri razine vlasti od lokalnih samouprava, pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu i zaključno s Ministarstvom poljoprivrede.

Tko su najveći izlagači na sajmu iz Srbije i svijeta?
Najveći izlagači na Sajmu su države koje organiziraju kolektivne izložbe svojih privrednika i kroz te nastupe predstavi se na desetine kompanija, firmi, udruženja… Ove godine imat ćemo devet kolektivnih izložbi koje će organizirati Mađarska kao zemlja partner ovogodišnjeg Poljoprivrednog sajma, Italija, Češka, Nizozemska, Španjolska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Indonezija i prvi put Maroko.

Kada su u pitanju domaći izlagači,najviše prostora zauzima Poslovno udruženje uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije, Institut za ratarstvo i povrtlarstvo iz Novog Sada, Institut “Zemun polje” iz Zemuna. Imamo značajnu podršku republičkih institucija, pokrajinskih i gradskih institucija, Instituta ali i sjemenarskih asocijacija.

Imate li podatke koliko posjetitelja iz Hrvatske dođe na sajam, te iz kojih zemalja ima najviše gostiju?
Precizne podatke o tome koliko točno posjetitelja imamo iz Hrvatske ili iz bilo koje druge zemlje ne vodimo, ali prema anketama koje provodimo tijekom trajanja Poljoprivrednog sajma, najviše posjetitelja ima iz Srbije i iz regije. Mogu reći da su posjetitelji različitih starosnih grupa, od 10 do 80 godina, i da većinu posjetitelja čine muškarci koji navode da je glavni razlog posjeta kupovina mehanizacije i dobivanje aktualnih informacija iz svijeta agrara.

Koliko je koštao najskuplji stroj koji je prodan u povijesti sajma, je li ga kupila neka kompanija ili privatna osoba? Što se najbolje prodaje na sajmu?
Prije četiri godine, točnije 2018. na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu najskuplji eksponat bio je samohodna vadilica šećerne repe HOLMER T4-40 kompanije Almex iz Pančeva čija je vrijednost bila 600.000 eura bez PDV-a.

Na Sajmu se sve prodaje, ali ono što čini žilu kucavicu Poljoprivrednog sajma je mehanizacija i prema podacima Poslovnog udruženja uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije, vrijednost ugovora i kreiranih ponuda za prodaju poljoprivrednih strojeva tijekom sajma predstavlja 15 posto godišnjeg prometa na tržištu poljoprivredne mehanizacije. To vam može dati odgovor što se najbolje prodaje i koliko je zapravo Poljoprivredni sajam pravo mjesto za izlagače i kupce.

Na posljednjem Poljoprivrednom sajmu koji je održan prošle godine, bila je izuzetna prodaja živih eksponata, kao i veliki broj ugovorenih prodaja stoke koja je našla nove vlasnike nakon zatvaranja sajamskih vrata.