Ako se politika ne promijeni, Srbija će postati uvoznica hrane

Autor: Miroslav Kuskunović , 04. ožujak 2024. u 07:11
Foto: SHUTTERSTOCK

U samo pet godina poljoprivredno zemljište je smanjeno za više od petine, a pada i broj gospodarstava.

Prvi objavljeni podaci nedavno završenog popisa poljoprivrede neugodno su iznenadili agroekonomske analitičare iako su, kako sami kažu, očekivali negativne trendove.

Za samo pet godina poljoprivredno zemljište je smanjeno za više od petine, dok je broj gospodarstava pao za 10 posto. Najteža situacija je u stočarstvu. Drastično je pao broj svinja, koza, goveda.

Crvena lampica
Stručnjaci kažu da je ovo ozbiljan alarm za hitno donošenje mjera koje bi zaustavile dalje uništenje srpske poljoprivrede. U suprotnom Srbija će izgubiti prehrambenu sigurnost i postat će zemlja koja je ovisna od uvoza hrane.

I statistika bilježi sunovrat

U Srbiji je registrirano 508.365 poljoprivrednih gospodarstava, što je pad od 10 posto u odnosu na 2018.

Prosječno poljoprivredno gospodarstvo u Srbiji obrađuje 6,4 hektara, uzgaja jedan komad stoke, pet svinja, tri ovce, 43 komada peradi i ima tri košnice pčela. Oni koji se bave poljoprivredom u prosjeku imaju 60 godina, dok je tek svaki jedanaesti nositelj gospodarstva mlađi od 40 godina. U ovoj grani radi ukupno 1.150.653 ljudi, što je 14 posto manje nego 2018. kada je RZS radio anketu poljoprivrede.

“Za mene su prvi rezultati popisa prilično šokantni. Svi smo znali da parametri u poljoprivredi padaju, ali ovo je baš poražavajuće. Kada imate situaciju da raspoloživog zemljišta ima 20 posto manje nego prije samo pet godina, da korištenog zemljišta imamo manje 6,3 posto, da nam je nestalo 48,2 posto šuma, onda se pitate gdje je to nestalo i o čemu se radi”, izjavio je Žarko Galetin, agroekonomski analitičar.

Da je gubitak poljoprivrednog zemljišta ogroman problem smatra i Dragana Latković, predsjednica UO Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo. Objašnjava da je do sada kod mnogih postojala zabluda kako se koristi oko 4,1 milijuna hektara obradive površine, što je po glavi stanovnika oko 0,56 hektara, a što je više nego u Nizozemskoj.

“Popis je pokazao kako mi više nemamo te površine. Agroanalitičari su upozoravali da Srbija godišnje gubi oko 25.000 hektara obradivog zemljišta. Veliki dio poljoprivrednih površina se uzima za izgradnju infrastrukture, naselja, industrijskih zona…”, kaže Latković.

Problem s gubitkom zemljišta je utoliko veći, jer se radi o resursu koji nije obnovljiv. Podsjeća da statistika nije evidentirala drastičan pad kvalitete poljoprivrednog zemljišta.

6,4

hektara zemljišta obrađuje prosječno poljoprivredno gospodarstvo u Srbiji

“Naše zemljište je degradirano. Humusa tj. organske materije u njemu je sve manje. Jako malo imamo stočarstva. Nemamo organskog gnojivo. U Vojvodini je nekada humusa u zemljištu bilo i do pet posto. Sada ga je manje od 3 posto. Da bi se postotak humusa povećao za jedan posto potrebno je i do 100 godina”, podsjeća. Srpski stručnjaci posebno upozoravaju kako razvoj poljoprivrede koči uvoz.

“To je jako opasno. Ranije je uvoz godišnje bio do 1,3 milijardi dolara, a sada je prešao 2,3 milijarde. Nad ovim podacima se trebaju zamisliti ljudi koji su zaduženi za kreiranje agrarne politike. Budući da težimo EU, moramo imati politiku koliko-toliko komplementarnu s njihovom zajedničkom agrarnom politikom, koja očito i sama ima problema, a što vidimo po prosvjedima, kaže agroanalitičar Milan Prostran.

“Poljoprivreda je osjetljiv sektor i ako je ne razumijete do kraja onda se pojavljuju ovakvi problemi. Još 2012. smo imali upaljene crvene lampice kada je u pitanju stanje resursa u poljoprivredi”, podsjeća Prostran.

Veći proračun
Srbija je, kažu stručnjaci, agrarna zemlja i politika se mora tome prilagoditi. A u posljednjih 50 godina nikada nije bilo razumijevanja za domaću poljoprivredu.

“Mi se godinama zalažemo da udjel agrarnog proračuna bude najmanje 10 posto u ukupnom proračunu. Taj faktor skromnog proračuna je jedan od razloga zašto se nije moglo napraviti ozbiljniji zaokret. Srbija mora sačuvati prehrambenu sigurnost, a to ne može bez ozbiljne agrarne politike”, zaključuje Galetin.

Komentirajte prvi

New Report

Close